Obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici: Evropska unija posvećena sjećanju i miru

U julu 1995. ispisano je jedno od najmračnijih poglavlja moderne evropske istorije. Preko 8.300 dječaka i muškaraca sistematski je ubijeno i pokopano u masovne grobnice u brdima oko Srebrenice.

Na fotografiji: Ambasador EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler poklonio se žrtvama u okviru Spomen-obilježja i mezarja Srebrenica-Potočari.

Danas, 29 godina kasnije, 14 od tih žrtava, koje su tek nedavno identifikovane, našle su svoj smiraj u kompleksu Spomen-obilježja i mezarja Srebrenica-Potočari. Evropska unija uzela je učešća u obilježavanju srebreničkog genocida.

Odavanje počasti žrtvama

Ambasador EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, zajedno sa ožalošćenim porodicama i ostalim učesnicima, poklonio se žrtvama na godišnjoj komemoraciji održanoj u Spomen-obilježju i mezarju Srebrenica-Potočari.

Ambasador je 10. jula učestvovao i na 20. godišnjem biciklističkom maratonu Bihać – Srebrenica „Da se nikad ne ponovi i nikad ne zaboravi“, zajedno sa stotinama drugih biciklista duž rute od Sarajeva do Srebrenice. Instagram link za biciklistički maraton dostupan je ovdje.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell i komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi izdali su potresnu zajedničku izjavu povodom 29. godišnjice genocida u Srebrenici.

„Zacjeljivanje rana iz prošlosti zahtijeva priznavanje i podučavanje istorijskih činjenica, pijetet i sjećanje na žrtve, identifikaciju onih koji se još uvijek vode kao nestali i privođenje svih počinitelja pred lice pravde, a što je sve ključno za suočavanje s uzrocima mržnje koja je dovela do genocida.

Njihova poruka je bila jasna. Naime, u našim redovima nema mjesta za negatore genocida, one koji pokušavaju prekrajati historiju i veličati ratne zločince.

Poziv da pamtimo i djelujemo

A pictoquote with a line from the HRVP about Srebrenica.

Visoki predstavnik Borrell, u svojoj kolumni pod naslovom „Pamtimo Srebrenicu: suočavanje s prošlošću u službi izgradnje mira“, objavljenoj širom regiona Zapadnog Balkana, ističe potrebu da pamtimo, ali i djelujemo.

„Obećali smo da nikada nećemo zaboraviti – niti žrtve, niti trajnu bol njihovih porodica i najmilijih. Sjećanje na njih nas tjera da svaki dan radimo kako bismo osigurali da se istorija ne ponovi, u svijetu u kojem se mir čini sve krhkijim.“

U daljim aktivnostima na ovom planu, kao važnu ističe nedavnu rezoluciju UN-a o obilježavanju genocida u Srebrenici.

„Svojom odlukom o proglašavanju 11. jula za Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995., Generalna skupština Ujedinjenih nacija dodatno je istakla značaj ove tragedije i van evropskog kontinenta.“

Srebrenički cvijet

Zvaničnici EU širom Evrope nosili su simbol srebreničkog genocida. Jedanaest latica cvijeta predstavlja 11. jul, bijela boja nevinost žrtava, a zelena – nadu u budućnost.

Glasnogovornik EU zadužen za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Peter Stano jedan je od onih koji su nosili srebrenički cvijet 11. jula.

Man wearing a commemorative flower speaking from a dais.

Na fotografiji: Peter Stano, portparol EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Opće informacije: Srebrenička tragedija

U julu 1995. godine Vojska Republike Srpske je sistematski lišila života preko 8.300 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti.

Srebrenica, proglašena za sigurnu zonu UN-a, postala je simbol neuspjeha međunarodne zajednice da spriječi genocid. Ovi zločini su naknadno presuđeni kao genocid pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim sudom pravde (MSP).

Genocid u Srebrenici je kulminacija rata i etničkog čišćenja koje je zahvatilo Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, odnijevši oko 100.000 života, od čega su polovina civili.