Komisija je podnijela predlog za odluku Savjeta o prilagođavanju statusa zaštite vuka prema međunarodnoj Bernskoj konvenciji o očuvanju evropske divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa, čije su potpisnice EU i njene članice.

Status zaštite vuka prema Konvenciji utvrđen je na osnovu dostupnih naučnih podataka u vrijeme pregovora o Konvenciji 1979. godine. Na osnovu temeljne analize statusa vuka u EU, koja je takođe objavljena, Komisija predlaže da se vuk stavi pod status "zaštićen" umesto "strogo zaštićen". Ovo slijedi nakon saopštenja Komisije u septembru 2023. godine da će, na osnovu prikupljenih podataka, donijeti predlog za izmjenu, gdje je to prikladno, statusa zaštite vuka i ažuriranje pravnog okvira, da se, ako je potrebno, uvede dodatna fleksibilnost.

Promena statusa zaštite vuka prema Bernskoj konvenciji, uz saglasnost članica EU i drugih strana potpisnica  Bernske konvencije, preduslov je za sličnu promenu na nivou EU. Predlog u velikoj mjeri odgovara stavu Evropskog parlamenta izraženom u rezoluciji od 24. novembra 2022. godine.

Komisija i dalje poziva nacionalne i lokalne vlasti da preduzmu neophodne akcije u postojećem okviru, uz podršku EU, pružajući im jasnu perspektivu dodatnih mogućnosti upravljanja ako postojeće mogućnosti budu nedovoljne.

Predsjednica Ursula fon der Lajen je izjavila: "Povratak vukova je dobra vijest za biodiverzitet u Evropi. Ali koncentracija čopora vukova u nekim evropskim regionima postala je prava opasnost, posebno za stoku. Da bi se upravljalo kritičnim koncentracijama vukova na proaktivan način, lokalne vlasti traže veću fleksibilnost. Evropski nivo bi trebalo da olakša ovo, a proces koji je Komisija danas započela je važan korak. Duboko sam uvjerena da možemo i hoćemo pronaći ciljana rješenja kako bismo zaštitili i biodiverzitet i naše ruralne izvore prihoda."

Komesar za životnu sredinu, okeane i ribarstvo Virginijus Sinkevičijus rekao je: "Predlog za promjenu statusa zaštite vuka prema Bernskoj konvenciji prepoznaje potrebu suočavanja sa izazovima koji predstavljaju povećane populacije vukova,  cilj očuvanja biodiverziteta i objektiv postizanja i održavanja povoljnog stanja zaštite vrste moraju se čuvati. Komisija će i dalje podržavati nacionalne i lokalne vlasti finansiranjem i uputstvima kako bi promovisala suživot sa vukom i velikim grabljivicama uopšte. Investicije u preventivne mjere ostaju ključne za smanjenje napada na stoku."

Komesar za poljoprivredu Januš Vojčehovski rekao je: "Razgovarajući sa farmerima i ruralnom zajednicom, povratak vukova se predstavio kao značajan izazov u nekoliko oblasti, posebno za stočarstvo, u već teškom socijalno-ekonomskom kontekstu. Današnji predlog odražava ove izazove, na osnovu temeljne analize svih dostupnih naučnih i tehničkih podataka. Takođe koristim ovu priliku da ohrabrim članice da u potpunosti iskoriste sredstva EU za podršku investicijama u preventivne mjere, koje su ključne za smanjenje pretnji stoci."

Podrška nacionalnim i lokalnim vlastima

Povratak vukova u regione EU gdje su bili dugo odsutni i njihov rastući broj u novim teritorijama doveli su do izazova, kao što su napadi na stoku i sukobi sa farmerima i lovcima, posebno tamo gdje se mjere prevencije štete ne primjenjuju široko. Kako je detaljno navedeno u zajedničkom pismu komesara Sinkevičijusa i Vojčehovskog ministrima EU, Komisija podržava nacionalne i lokalne vlasti u sprječavanju ili značajnom smanjenju rizika od napada. Različite mjere su se pokazale efikasnim kada se pravilno primenjuju i prilagođavaju lokalnom kontekstu.

Temeljna analiza koja je objavljena pokazuje da su populacije vukova značajno porasle u posljednje dvije decenije i da zauzimaju sve veće teritorije. U 23 članice EU Postoji više od 20.000 vukova i njihova populacija I čopori uglavnom raste svakog dana na sve većoj teritoriji. Ovo je uspjeh u očuvanju, omogućen zakonodavstvom, povoljnijim javnim stavovima i poboljšanjima staništa. Međutim, ova ekspanzija dovela je do sve većih sukoba sa ljudima i njihovim aktivnostima, posebno u vezi sa štetama koje su nanesene  stoci, sa snažnim pritiskom na određena područja i regione.

Ova promijenjena stvarnost na terenu sada opravdava prilagođavanje pravnog statusa zaštite, kako bi se omogućila dodatna fleksibilnost upravljanja svim potpisnicama Bernske konvencije, uz održavanje  pravnog cilja postizanja i održavanja povoljnog statusa zaštite vrste. Sredstva EU su dostupna za podršku adekvatnim investicijama u odgovarajuće mjere prevencije štete, koje će ostati ključne za smanjenje napada na stoku.

Sljedeći koraci

Sada je na članicama da odluče o ovom predlogu. Kada bude usvojen, predlog će biti podnet EU Stalnom odboru Bernske konvencije.

Zavisno o ishodu ovih odluka u Savjetu i u Stalnom odboru Bernske konvencije, Komisija će moći da predloži prilagođavanje statusa zaštite vuka unutar EU.

U međuvremenu, Komisija i dalje poziva lokalne i nacionalne vlasti da preduzmu akcije, po potrebi, uz korišćenje mogućnosti derogacije u postojećem zakonodavstvu, i da koriste dostupne prilike za finansiranje EU radi ulaganja u mjere prevencije i kompenzacije. Komisija je objavila detaljno uputstvo 2021. godine sa primjerima dobre prakse. Komisija će nastaviti tijesnu saradnju sa članicama kako bi pratila napredak ka postizanju povoljnog stanja zaštite vuka i njegovog suživota sa socio-ekonomskim aktivnostima. Takođe će nastaviti sa podrškom investicijama za suživot sa velikim grabljivicama i radom povezanih evropskih i regionalnih inicijativa.

Pozadina

Bernska konvencija je međuvladin sporazum Savjeta Evrope zaključen 1979. godine radi očuvanja evropske divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa, posebno onih čije očuvanje zahtijeva saradnju više država. Od aprila 2024. godine obuhvatiće 50 ugovornih strana, uključujući sve članice EU. Direktiva EU o staništima sprovodi zahtjeve Bernske konvencije i predviđa strogu zaštitu za većinu populacija vukova u Evropi, sa mogućnostima derogacije.

Za više informacija

Pitanja i odgovori

Veliki grabljivci (europa.eu)

Prijedlog Komisije Stalnom odboru Bernske konvencije

Detaljna analiza