Komisija je danas objavila peti godišnji izvještaj o vladavini prava u kojem se na ravnopravnoj osnovi sistematski i objektivno ispituju kretanja u oblasti vladavine prava u svim državama članicama. U odnosu na prvi objavljeni Izvještaj o vladavini prava iz 2020. godine, države članice i EU u cjelini mnogo su bolje pripremljene za otkrivanje, sprečavanje i rješavanje novih izazova. To doprinosi otpornosti naših evropskih demokratija i uzajamnom povjerenju u EU. Doprinosi i dobrom funkcionisanju jedinstvenog tržišta, a koristi i poslovnom okruženju koje podstiče konkurentnost i održivi rast.

Izvještaj je od prvog objavljivanja 2020. godine postao pravi pokretač pozitivnih reformi - dvije trećine (68%) preporuka iz 2023. godine sprovedeno je u cjelosti ili djelimično. Međutim, u nekim državama članicama i dalje postoje sistemski problemi, a stanje se dodatno pogoršalo. Ti problemi razmotreni su u preporukama iz ovogodišnjeg izvještaja. U njemu nema preporuka za zemlje kandidate jer se za te zemlje one izdaju isključivo u kontekstu godišnjeg paketa mjera za proširenje.

Ovogodišnji izvještaj po prvi put sadrži četiri poglavlja o pojedinačnim zemljama o razvoju situacije u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Uključivanjem ovih zemalja kandidata, koje su najviše napredovale u procesu pristupanja, u Izvještaj o vladavini prava podržaće se njihovi napori u sprovođenju reformi, pomoći vlastima da ostvare dalji napredak u procesu pristupanja i da se, kao buduće države članice, pripreme za dalji rad na vladavini prava.

Prema posebnom istraživanju Eurobarometra koje je objavljeno danas, više od 70% građana EU smatra da EU ima važnu ulogu u očuvanju vladavine prava u njihovoj zemlji. Gotovo 90% građana EU smatra da je važno da sve države članice poštuju temeljne vrijednosti EU, a to mišljenje se nije promijenilo od 2019. godine. Osim toga, kod građana u velikom broju zemalja EU značajno se pojačao i osjećaj da su informisani o temeljnim vrijednostima – ukupno 51% građana EU smatra da su dobro informisani o temeljnim vrijednostima EU i vladavini prava, u odnosu na 43% u 2019. godini.

Izvještaj za 2024. godinu, kao i svake godine, obuhvata Saopštenje u kojem se ispituje stanje u EU u cjelini i 27 poglavlja o pojedinačnim zemljama u kojima se razmatraju bitne promjene u svakoj državi članici. Izvještaj uključuje ocjenu sprovođenja prošlogodišnjih preporuka, a na osnovu toga se još jednom daju posebne preporuke upućene svim državama članicama.

Izvještaj obuhvata četiri stuba: nacionalne pravosudne sisteme, okvire za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija, kao i druge institucionalne sisteme provjere i ravnoteže.

Glavni nalazi i preporuke

1. Reforme pravosuđa

Reforme pravosuđa su i tokom prošle godine bile visoko na agendi političkih prioriteta, pri čemu je veliki broj država članica preduzeo mjere na osnovu preporuka iz 2023. godine i sproveo reforme dogovorene u kontekstu Mehanizma za oporavak i otpornost. Nekoliko država članica pokrenulo je ili ostvarilo dalji napredak u važnim reformama za jačanje nezavisnosti pravosuđa. Preduzele su zakonodavne mjere u cilju jačanja nezavisnosti i djelotvornosti sudskih savjeta, unapređenja postupaka imenovanja sudija, uključujući i za najviše sudove, ili jačanja autonomije državnog tužilaštva. Istovremeno i dalje postoje određeni sistemski problemi u pogledu nezavisnosti pravosuđa, a uočeni su određeni slučajevi pogoršanja stanja. Države članice uvele su i mjere za unapređenje efikasnosti i kvaliteta pravosuđa, kao i za olakšavanje pristupa pravdi. Međutim, u nekoliko država članica zarade sudija i tužilaca razlog su za zabrinutost i otežavaju zapošljavanje kvalifikovanog kadra u pravosuđu.

Stoga se u ovogodišnjem izvještaju državama članicama preporučuje da riješe izazove kao što su potreba za zaštitnim mjerama u postupcima imenovanja sudija nižestepenih i viših sudova, autonomija državnog tužilaštva ili potreba za obezbjeđivanjem odgovarajućih resursa za pravosuđe, uključujući zarade.

U zemljama kandidatima preduzete su važne reforme, između ostalog, na ustavnom nivou, kako bi se ojačala nezavisnost pravosuđa i kvaliteta pravosudnih sistema. Međutim, potreban je dodatan rad, naročito kad je riječ o funkcionisanju samoupravnih pravosudnih tijela i imenovanju sudija.

2. Okviri za borbu protiv korupcije

Prema rezultatima posebnog istraživanja i istraživanja Flash Eurobarometra iz 2024. godine o stavovima građana i privrede o korupciji u EU, korupcija i dalje predstavlja ozbiljan problem.

Rezultati posebnog istraživanja Eurobarometra pokazuju da Evropljane i dalje brine uloga nacionalnih vlada u borbi protiv korupcije: 65% građana smatra da se slučajevi korupcije na visokom nivou ne rješavaju u dovoljnoj mjeri, a samo 30% smatra da se vlada uspješno bori protiv korupcije. Takođe, 51% preduzeća sa sjedištem u EU smatra da lica ili preduzeća koja učestvuju u koruptivnim praksama bude uhvaćeno ili prijavljeno nadležnim organima. Oko tri četvrtine tih preduzeća smatra da prebliske veze između privrede i politike dovode do korupcije (79%), a da favorizovanje i korupcija narušavaju konkurenciju (74%). U prosjeku, 68% građana EU i 64% preduzeća sa sjedištem u EU smatra da je korupcija rasprostranjena u njihovim državama članicama.

Od prošle godine države članice poboljšale su svoje institucionalno okruženje za uspješniju borbu protiv korupcije, između ostalog, povećanjem resursa za unapređenje kapaciteta službi za sprovođenje zakona, tužilačkih organa i pravosuđa. Istovremeno, potrebne su dalje mjere da bi se ojačali preventivni okviri, kao što su oni kojima se uređuju lobiranje i pravila o sukobu interesa i prijavljivanju imovine, kao i da bi se obezbijedile djelotvorne istrage i krivično gonjenje u slučajevima korupcije. To se uzima u obzir u ovogodišnjim preporukama.

U zemljama kandidatima ojačani su pravni i institucionalni mehanizmi, iako je potrebno dodatno ojačati istragu i krivično gonjenje slučajeva korupcije.

3. Sloboda i pluralizam medija

Od posljednjeg izvještaja o vladavini prava nekoliko država članica preduzelo je konkretne korake za unapređenje bezbjednosti novinara i njihovog radnog okruženja, između ostalog, imajući u vidu inicijative Komisije kao što su Evropski akt o slobodi medija, koji je već na snazi i u potpunosti će se primjenjivati od avgusta 2025. godine, direktiva i preporuka protiv strateških tužbi protiv javne participacije i Preporuka o bezbjednosti novinara.

Pored toga, zadaci i nadležnosti nekoliko nacionalnih medijskih regulatornih tijela proširena su, između ostalog, i zbog stupanja na snagu Akta EU o digitalnim uslugama, kao i zbog novog uspostavljanja ili proširenja registara vlasništva na internetu.

Međutim, u nekoliko država članica i dalje postoji zabrinutost u pogledu nezavisnog upravljanja ili finansijske stabilnosti nacionalnih javnih servisa, transparentnosti vlasništva nad medijima, prava na pristup javnim dokumentima i transparentne i pravedne raspodjele oglašavanja države u medijima. Komisija je još jednom izdala nekoliko preporuka o svim tim temama, uključujući bezbjednost novinara.

U zemljama kandidatima postoje izazovi, naročito u pogledu transparentnosti vlasništva nad medijima, nezavisnosti regulatornih tijela ili javnih servisa bezbjednosti novinara, iako su u jednom broju njih sprovedene reforme kako bi se riješila neka od tih pitanja.

4. Institucionalni sistemi provjere i ravnoteže

Države članice nastavile su da poboljšavaju kvalitet svojih zakonodavnih postupaka i da u njih uključuju zainteresovane strane, što je trend zapažen i u prethodnim izvještajima o vladavini prava. Neke države članice ojačale su status i resurse nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava, zaštitnika ljudskih prava i drugih nezavisnih organa. U nekoliko država članica nastavljene su i inicijative za jačanje okvira i finansiranja civilnog društva.

Međutim, u jednom broju država članica i dalje postoje izazovi, kao što su prekomjerna primjena ubrzanih postupaka ili opšti kvalitet izrade zakonodavstva, kao i u procesu konsultovanja sa zainteresovanim stranama. Civilno društvo i borci za ljudska prava sve se više suočavaju s izazovima, pravnim ograničenjima i napadima, uključujući sistemska ograničenja njihovog rada u određenim državama članicama. To je zabrinjavajući trend koji je već zabilježen u prethodnom izvještaju.

Kako bi riješila identifikovane probleme, Komisija je izdala preporuke za funkcionisanje zakonodavnog postupka, osnivanje i funkcionisanje nezavisnih organa, i podsticajno okruženje za civilno društvo.

U zemljama kandidatima izazov i dalje predstavljaju dalje sistemske aktivnosti na osnovu preporuka institucija zaštitnika ljudskih prava i drugih nezavisnih tijela. Uočeni su i izazovi u pogledu kvaliteta izrade zakonodavstva i konsultacija sa zainteresovanim stranama.

Dalji koraci

Komisija sada poziva Evropski parlament i Savjet da nastave opšte rasprave i rasprave za pojedine zemlje na osnovu ovog izvještaja i da, na osnovu preporuka, dodatno razmotre načine na koji se može ostvariti konkretan napredak. Takođe, Komisija poziva nacionalne parlamente, civilno društvo i druge ključne zainteresovane strane i aktere da nastave dijalog o vladavini prava na nacionalnom i evropskom nivou, i to uz veće angažovanje građana. Na kraju, Komisija poziva države članice da se aktivno posvete rješavanju izazova i iskorišćavanju prilika utvrđenih u izvještaju i spremna je da im pruži pomoć u naporima koje ulažu za dalje sprovođenje preporuka.

Kako je predsjednica von der Lajen najavila u svojim političkim smjernicama za period 2024 – 2029. godine, Komisija će nastaviti da unapređuje praćenje i izvještavanje i da jača sisteme provjere i ravnoteže, naročito praćenjem sprovođenja preporuka. Kako bi se obezbijedilo da se izvještajem u obzir uzimaju sva pitanja iz cijele Evrope, izvještaju će se dodati aspekt jedinstvenog tržišta. Time će se razmotriti pitanja povezana s vladavinom prava koja utiču na preduzeća, a naročito mala i srednja preduzeća (MSP), koja posluju prekogranično.

Kad je riječ o zemljama kandidatima, Komisija će nastaviti da prati identifikovane probleme, između ostalog, u svojim sljedećim godišnjim izvještajima o proširenju. Dodatne zemlje kandidati uključiće se u izvještaj o vladavini prava zavisno od toga koliko i kada budu spremne.

Kontekst

Vladavina prava od ključnog je značaja za sve građane i preduzeća u EU jer je preduslov za poštovanje drugih vrijednosti. Ona garantuje poštovanje temeljnih prava u skladu sa skupom temeljnih demokratskih vrijednosti, obezbjeđuje primjenu prava EU i podržava poslovno okruženje pogodno za ulaganja. Sastavni je dio samog identiteta Evropske unije.

Godišnji izvještaj o vladavini prava rezultat je intenzivnog dijaloga s nacionalnim organima i zainteresovanim stranama i obuhvata sve države članice EU i četiri zemlje kandidata na osnovu objektivne i transparentne metodologije, pri čemu su za svaku zemlju analizirana ista pitanja. Kvalitativna procjena koju je sprovela Komisija bila je usmjerena na bitna kretanja od četvrtog godišnjeg izvještaja o vladavini prava iz jula 2023. godine, pri čemu se vodilo računa o srazmjernosti kretanja.

Izvještaj predstavlja okosnicu godišnjeg ciklusa vladavine prava. Svrha ovog godišnjeg ciklusa je preventivna - promovisanje vladavine prava i sprečavanje nastanka ili produbljivanje problema. Odvojen je od drugih elemenata paketa instrumenata EU za vladavinu prava i dopunjuje, ali ne zamjenjuje mehanizme koji se zasnivaju na Ugovorima, pomoću kojih EU reaguje na ozbiljnije probleme u oblasti vladavine prava u državama članicama. Ti instrumenti obuhvataju postupke zbog povrede i postupak za zaštitu temeljnih vrijednosti Unije u skladu s članom 7 Ugovora o Evropskoj uniji.

U petom izvještaju navedene su posebne preporuke za sve države članice, a ta praksa uvedena je 2022. godine. Analiza sadrži i kvalitativnu procjenu napretka koji su države članice ostvarile u sprovođenju preporuka iz 2023. godine, uzimajući u obzir opšti kontekst u državama članicama. Zavisno od napretka ostvarenog u različitim poddjelovima svake preporuke, Komisija je u svakom slučaju zaključila procjenu na osnovu sljedećih kategorija za praćenje kretanja: nije ostvaren napredak, ostvaren je određeni napredak, ostvaren je značajan napredak ili je preporuka u potpunosti sprovedena.

Ovogodišnje preporuke sačinjene su na osnovu procjena iz poglavlja po zemljama i dijaloga s državama članicama, kao i uz potpuno poštovanje načela jednakog postupanja. Prilikom izdavanja preporuka Komisija je posebnu pažnju posvetila tome da ostanu usmjerene i ugrađene u evropske standarde i uzela je u obzir nacionalne pravne sisteme. Pored toga, obezbjeđuju se dosljednost i sinergije s drugim postupcima, kao što su evropski semestar, mehanizam budžetske uslovljenosti i Mehanizam za oporavak i otpornost. U budućim izvještajima o vladavini prava nastaviće se praćenje sprovođenja ovogodišnjih preporuka. Preporuke treba čitati zajedno s procjenama u poglavljima po zemljama u kojima se razmatraju određena sporna pitanja, a svrha im je da usmjere države članice da preduzmu mjere za njihovo rješavanje.

Od 2020. godine, zahvaljujući jednom broju novih inicijativa EU, unaprijeđeni su zajednički standardi u područjima od neposrednog značaja za vladavinu prava, oslanjajući se na rezultate praćenja u kontekstu ovog izvještaja. To uključuje Evropski akt o slobodi medija i paket mjera za borbu protiv korupcije, uključujući predloge za novo zakonodavstvo za borbu protiv korupcije u EU i jačanje EU režima sankcionisanja korupcije u eksternoj dimenziji EU.

Nakon najave u govoru o stanju Unije 2023. godine uključivanje određenih zemalja kandidata u Izvještaj o vladavini prava za 2024. godinu, zajedno s državama članicama, podržaće reformske napore tih zemalja kako bi se prije pristupanja ostvario dugotrajan napredak u oblasti demokratije i vladavine prava, a nakon pristupanja garantovali trajno visoki standardi. Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija sada učestvuju u izvještaju o vladavini prava, odražavajući njihov napredak u procesu pristupanja, naročito kad je riječ o unapređenju vladavine prava. Ovakav pristup u budućnosti obuhvatiće i druge zemlje kandidate, zavisno od napretka koji ostvare.

Više informacija

Izvještaj o vladavini prava za 2024. godinu

Izvještaj o vladavini prava za 2024. godinu – stanje vladavine prava u Evropskoj uniji

Izvještaj o vladavini prava za 2024. godinu – Preporuke

Izvještaj o vladavini prava za 2024. godinu – Poglavlja po državama

Izvještaj o vladavini prava za 2024. godinu - Sažeci poglavlja po državama i preporuke

Izvještaj o vladavini prava za 2024. godinu – Metodologija

Godišnji ciklus vladavine prava – Informator

Paket instrumenata EU za vladavinu prava – Informator

Izvještaj o vladavini prava za 2024. godinu – Pitanja i odgovori

Posebno istraživanje Eurobarometra 553 o vladavini prava

Istraživanje Eurobarometra 584 o stavovima građana prema korupciji u EU

Istraživanje Eurobarometra 542 o stavovima privrede prema korupciji u EU