Razgovori o pristupanju sa Albanijom i Severnom Makedonijom i posvećenost EU Zapadnom Balkanu

Veoma teške sedmice su pred svima nama, sa pandemijom koronavirusa i njegovim globalnim posledicama koje dominiraju u udarnim vestima i našim mislima. Ova dešavanja su u drugi plan stavila i važnu odluku koja nije poprimila zasluženu pažnju. Usred krize oko koronavirusa, Evropska unija je odlučila da otpočne razgovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Ovo je dobra vest za dve zemlje, Zapadni Balkan i za celu Evropu.

 

Donošenjem ove važne odluke u tako izazovnim vremenima, EU je krenula sa veoma važnom stvari praktične politike i poslala važan signal i jasnu poruku Zapadnom Balkanu: Evropska unija nije potpuna bez Zapadnog Balkana. EU se pokazala ujedinjeno oko jedne od svojih praktičnih politika i to je učinila dok se bavi globalnom krizom. Odluka je zaista „tračak svetlosti u ovoj tami svuda okolo“, kao što je moj uvaženi kolega i ministar spoljnih poslova Severne Makedonije, Nikola Dimitrov rekao, komentarišući odluku o pokretanju razgovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom.

Tražili smo puno toga od obe zemlje i one su to ispunile. Sada, EU je, takođe, napravila korak sa svoje strane. To je ohrabrujuća poruka da naporan rad i pravo liderstvo na obe strane donosi rezultate.

Na isti način, želeo bih da čestitam Severnoj Makedoniji što je postala 30. članica NATO ove sedmice. Ovo je važan korak, koji dodatno konsoliduje evropsku i transatlantsku bezbednost. Radujem se tesnom, zajedničkom radu sada i u okviru saradnje EU-NATO.

Sa početkom pregovora o pristupanju, sada je pred nama puno posla, a otvaranje razgovora o pristupanju bilo je samo prvi korak u intenzivnom procesu. Duboke društvene, političke i ekonomske reforme moraju da se sprovedu pre koraka do punog članstva. Za ove preobražaje normalno je da je potrebno puno vremena i napora, ali ono što je važno jeste da „tračak svetlosti“ za još dve zemlje treba da podstakne i ostatak regiona da uradi ono što je potrebno i prati put reformi. U korist građana Zapadnog Balkana.

U vremenima kao što su ova, kada se svi borimo protiv neviđene krize i njenih posledica, moramo da pokažemo šta stvarno znači evropska i globalna solidarnost. Solidarnost ne može biti samo reč koju ćemo koristiti bez ikakve obaveze. Solidarnost se mora dokazati postupcima. U EU, zemlje članice pokazuju solidarnost pošto neke od njih primaju pacijente iz preopterećenih bolnica u drugim zemljama članicama, i međusobno dele opremu za ličnu zaštitu. U toku je i zajednički rad na obezbeđivanju repatrijacije građana koji su se zaglavili u svetu. I ne zaboravljamo ljude na Zapadnom Balkanu.

EU je ove sedmice objavila paket bilateralne finansijske pomoći za svih šest partnera u regionu. Obezbedićemo do 38 miliona evra hitne pomoći za vanredno stanje u vezi sa bolešću COVID-19. Ovim novcem kupuju se respiratori, maske i druga medicinska oprema, plaćaju letovi koji donose pomoć i pokrivaju hitne potrebe ljudi. Pored toga, EU je odlučila da podrži region prenamenom 374 miliona evra za društveni i privredni oporavak regiona, po okončanju vanrednog stanja. Ovo znači spašavanje radnih mesta, privrednih subjekata, socijalna davanja, znači omogućavanje ljudima da nastave sa svojim životom nakon što savladamo ovu pandemiju.

Dozvolite mi da vam iznesem konkretne podatke o hitnoj podršci EU zdravstvenom sektoru pojedinačnih zemalja Zapadnog Balkana i podršku za društveni i privredni oporavak:

  • Albanija: 4 miliona evra podrške za zdravstveni sektor; 47 miliona evra za društveni i privredni oporavak. Ovo sledi nakon što je EU obezbedila hitnu humanitarnu pomoć i donatorsku konferenciju na kojoj su prikupljena obećanja za više od 1 milijarde evra za obnovu Albanije nakon razarajućeg zemljotresa prošlog novembra.
  • Bosna i Hercegovina: 7 miliona evra podrške za zdravstveni sektor i 74 miliona evra za društveni i privredni oporavak. Građani Bosne i Hercegovine su, takođe, mogli da se vrate kući iz Maroka sa letom za povratak koji je obezbedila EU.
  • Kosovo: 5 miliona evra podrške za zdravstveni sektor, 63 miliona evra za društveni i privredni oporavak. Crna Gora: 3 miliona evra podrške za zdravstveni sektor, 50 miliona evra za društveni i privredni oporavak.
  • Severna Makedonija: 4 miliona evra hitne podrške za zdravstveni sektor, 62 miliona evra za društveni i privredni oporavak.
  • Srbija: 15 miliona evra hitne podrške za zdravstveni sektor, 78 miliona evra za društveni i privredni oporavak.

Zapadni Balkan može da računa na solidarnost EU. I ne samo u vremenima krize. EU je glavni donator, investitor i trgovinski partner Zapadnog Balkana. EU je od 2014. god. dala više od1 milijarde evra podrške ljudima na Zapadnom Balkanu. Ovo su važne činjenice koje pokazuju da je EU uključena u region i napore koje on ulaže u suzbijanje virusa unutar EU i šire, uključujući i Zapadni Balkan.

Ovo je vreme da se uozbiljimo povodom solidarnosti i saradnje. Moramo da radimo rame uz rame, solidarno, dajući podršku jedni drugima, jer niko ne može da se samostalno nosi sa trenutnom situacijom. 

HR/VP box
HR/VP Josep Borrell cartoon

“A Window on the World” – by HR/VP Josep Borrell

Blog by Josep Borrell on his activities and European foreign policy. You can also find here interviews, op-eds, selected speeches and videos.