Široko istraživanje pokazuje da građani Evrope podržavaju energetsku politiku koju je EU sprovodila u posljednjih pet godina. Gledajući unaprijed, oni izražavaju snažnu podršku za više koordinacije na nivou EU, kao i za veće napore na nivou EU i nacionalnom nivou kako bi cijene energije bile pristupačnije, dok se sprovodi tranzicija ka čistoj energiji i obezbjeđuje energetska nezavisnost. Velika većina ispitanika (77%) kaže da bi Evropska unija trebalo da ima jaču koordinacionu ulogu u pitanjima energije, zavisno od različitih okolnosti.

79% ispitanika se slaže da će naši klimatski ciljevi podstaći nova radna mjesta i privući investicije u sektor čiste energije. 76% vjeruje da će naše politike smanjiti zavisnost od uvoza energije, dok 69% smatra da će osigurati niže račune za domaćinstva i preduzeća. Da bi se osiguralo da se ovi ciljevi ispune, 62% je izjavilo je da Evropa treba da diversifikuje svoje izvore energije, uključujući ulaganja u obnovljive izvore, dok je 54% reklo da bi trebalo štedjeti energiju gde god je moguće.

Kada su upitani šta za njih znači energetska politika EU, odgovori građana su se fokusirali na pristupačnost energije: 40% ispitanika je prvo izjavilo da energetska politika EU treba da osigura pristupačnije cijene energije za potrošače, dok je 33% reklo da EU treba da ulaže u inovativne energetske tehnologije, a 30% smatra da bi trebalo da se fokusira na smanjenje potrošnje energije. Kada su zamoljeni da navedu politike EU iz posljednjih pet godina koje su pružile dodatnu vrijednost za države članice, 35% je istaklo podršku za ulaganja u obnovljive izvore energije, dok je 27% reklo da je EU dodala vrijednost ulaganjem u inovativne energetske tehnologije. U međuvremenu, 25% je reklo da je Evropa pomogla u osiguravanju što pristupačnijih cijena energije, dok su drugi rekli da je olakšala izbor potrošača u vezi sa snabdjevanjem energijom (24%) ili energetski efikasnim proizvodima (18%). Kada su konkretno upitani o energetskim oznakama EU, tri četvrtine ispitanika (75%) je izjavilo da je ona uticala na njihov izbor prilikom kupovine uređaja u posljednjih pet godina.

Potrošači prihvataju energetsku tranziciju, ali žele veću podršku.

Više od tri četvrtine ispitanika (77%) kaže da su preduzeli lične mjere, znatno mijenjajući svoje navike kako bi potrošili manje energije kod kuće u posljednjih pet godina. 55% ispitanika je reklo da su prilagodili svoje načine transporta kako bi smanjili potrošnju energije, dok je četvoro od desetoro (41%) izjavilo da su promijenili obrazac potrošnje energije na poslu.

Konkretni odgovori građana na preduzete mjere pokazuju da se inicijativa Renovation Wave koju je pokrenula Komisija širi širom Evrope. Među 44% ispitanika koji su preduzeli mjere za smanjenje potrošnje energije kod kuće, skoro polovina je izjavila da su izolovali svoj krov, zidove, prozore ili pod. Više od jednog od pet ispitanika pominje zamjenu kotla (27%) ili ugradnju solarnih panela (22%). U međuvremenu, skoro četiri od deset ispitanika kaže da nisu preduzeli mjere zbog finansijskih razloga (37%) ili da odluku donose vlasnici njihovih domova ili suvlasnici zgrada (36%).

Gledajući u budućnost, kada su upitani da izaberu iz liste opcija politike za postizanje klimatske neutralnosti, većina ispitanika kaže da bi EU trebalo da podstakne države članice da se fokusiraju na mjere koje podržavaju domaćinstva u energetskom siromaštvu (53%), na smanjenje potrošnje energije (50%) ili na mjere koje pomažu građanima da proizvode ili troše energiju iz obnovljivih izvora (50%). 38% ispitanika je reklo da bi EU trebalo da podstakne države članice da se fokusiraju na mjere za industrije i preduzeća; kada su upitani koje bi specifične politike služile ovom cilju, 35% je izjavilo da bi EU to trebalo da postigne podržavanjem inovacija u čistim tehnologijama, dok 30% vjeruje da bi trebalo da stimuliše uštedu energije.

Pozadina

Za samo nekoliko godina, EU je redizajnirala skoro svaki dio svog zakonodavstva u vezi sa energijom, u skladu sa Evropskim zelenim planom, i kao odgovor na nezakonitu agresiju Rusije na Ukrajinu i njeno korišćenje energetskih resursa kao oružja. Ciljevi za obnovljive izvore i energetsku efikasnost su povećani, renoviranje zgrada je pojačano, a funkcionisanje tržišta električne energije i gasa je reformisano.

Uz nove finansijske instrumente na nivou EU, postignut je impresivan napredak u podršci građanima i ekonomiji na putu ka dekarbonizaciji, sa ciljem klimatske neutralnosti EU do 2050. godine.

Rekordno visoki troškovi energije koje su snosila domaćinstva i preduzeća, izazvani većom potražnjom nakon pandemije COVID-19 i ruskom invazijom na Ukrajinu, postali su opterećenje za nacionalne budžete i pokretač inflacije u prethodnim godinama. Iako je vrhunac krize uglavnom iza nas i energija više nije dominantan inflatorni faktor, cijene energije i dalje ostaju visoke.

Nalazi istraživanja dobro se odražavaju u ambicijama nove Komisije za period 2024-2029, kako je iznijeto u Političkim smjernicama predsjednice Ursule von der Leyen, i u pismima misije koja je uputila imenovanim komesarima.