EU budžet za 2025. godinu ima za cilj da pojača finansiranje evropskih prioriteta

 

Komisija je predložila godišnji EU budžet od 199,7 milijardi eura za 2025. godinu. Budžet će biti dopunjen sa procijenjenih 72 milijarde eura isplata iz programa NextGenerationEU. Ovaj značajan finansijski paket će podržati EU u ostvarivanju svojih političkih prioriteta, dok integriše promjene dogovorene tokom srednjoročne revizije Višegodišnjeg finansijskog okvira (VFO) u februaru 2024.

Nacrt budžeta za 2025. usmjerava sredstva tamo gdje mogu napraviti najveću razliku, u saradnji i u skladu sa potrebama država članica EU i naših partnera širom svijeta, kako bi Evropa postala otpornija i spremnija za budućnost na dobrobit građana i preduzeća EU. Ovo će biti postignuto podsticanjem zelene i digitalne tranzicije, stvaranjem radnih mesta uz jačanje strateške autonomije Evrope i njene globalne uloge. Omogućiće podršku ključnim kritičnim tehnologijama putem Platforme za strateške tehnologije za Evropu (STEP).

Nacrt budžeta za 2025. godinu će takođe, u skladu sa srednjoročnom revizijom VFO-a, pružiti kontinuiranu podršku sirijskim izbjeglicama u Turskoj i širem regionu, Južnom susjedstvu, uključujući spoljnu dimenziju migracija, kao i Zapadnom Balkanu. Ključno, obezbijediće stabilnu i predvidivu podršku Ukrajini.

Komisija predlaže da se sljedeće sume alociraju za razne EU prioritete (u obavezama):

  • 53,8 milijardi eura za Zajedničku poljoprivrednu politiku i 0,9 milijardi eura za Evropski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, za evropske poljoprivrednike i ribare, ali i za jačanje otpornosti sektora poljoprivrede i ribarstva i pružanje neophodnog prostora za upravljanje krizama.
  • 49,2 milijardi eura za regionalni razvoj i koheziju radi podrške ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, kao i infrastrukturi koja podržava zelenu tranziciju i prioritetne projekte unije.
  • 16,3 milijardi eura za podršku našim partnerima i interesima u svijetu, od kojih, između ostalog, 10,9 milijardi eura pod Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju — Globalna Evropa (NDICI — Globalna Evropa), 2,2 milijardi eura za Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III) i 0,5 milijardi eura za Fond za rast Zapadnog Balkana, kao i 1,9 milijardi eura za humanitarnu pomoć (HUMA).
  • Dalje, 4,3 milijardi eura će biti dostupno u grantovima u okviru Ukrajinskog fonda, dopunjeno sa 10,9 milijardi eura u kreditima.
  • 13,5 milijardi eura za istraživanje i inovacije, od kojih je uglavnom 12,7 milijardi eura za Horizon Europe, vodeći istraživački program unije. Nacrt budžeta takođe uključuje finansiranje Evropskog zakona o čipovima u okviru Horizon Europe i kroz preusmjeravanje sredstava iz drugih programa.
  • 4,6 milijardi eura za evropske strateške investicije, od kojih, na primjer, 2,8 milijardi eura za Mehanizam za povezivanje Evrope za poboljšanje prekogranične infrastrukture, 1,1 milijardi eura za Digitalni program Evrope za oblikovanje digitalne budućnosti unije, i 378 miliona eura za InvestEU za ključne prioritete (istraživanje i inovacije, dvojna zelena i digitalna tranzicija, zdravstveni sektor i strateške tehnologije).
  • 2,1 milijardi eura za troškove posvećene svemiru, uglavnom za Evropski svemirski program, koji će objediniti akcije unije u ovom strateškom polju.
  • 11,8 milijardi eura za otpornost i vrijednosti, od kojih, između ostalog, 5,2 milijardi eura za rastuće troškove zaduživanja za NGEU, 4 milijarde evra za Erasmus+ radi stvaranja obrazovnih i mobilnih prilika za ljude, 352 miliona eura za podršku umjetnicima i stvaraocima širom Evrope, i 235 miliona eura za promovisanje pravde, prava i vrijednosti.
  • 2,4 milijardi eura za zaštitu životne sredine i klimatske akcije, od kojih uglavnom 771 milion eura za program LIFE za podršku ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju na njih, i 1,5 milijardi eura za Fond za pravednu tranziciju kako bi se osiguralo da zelena tranzicija funkcioniše za sve.
  • 2,7 milijardi eura za zaštitu naših granica, od kojih uglavnom 1,4 milijardi eura za Fond za integrisano upravljanje granicama (IBMF), i 997 miliona eura (ukupni doprinos EU) za Evropsku agenciju za graničnu i obalsku stražu (Frontex).
  • 2,1 milijardi eura za troškove vezane za migracije unutar EU, od kojih uglavnom 1,9 milijardi eura za podršku migrantima i tražiocima azila u skladu sa našim vrijednostima i prioritetima.
  • 1,8 milijardi eura za rešavanje odbrambenih izazova, od kojih uglavnom 1,4 milijardi eura za podršku razvoju kapaciteta i istraživanju u okviru Evropskog odbrambenog fonda (EDF) i 244,5 miliona eura za podršku vojnoj mobilnosti.
  • 977 miliona eura za osiguranje funkcionisanja jedinstvenog tržišta, uključujući 613 miliona eura za Program jedinstvenog tržišta i 205 miliona eura za rad na suzbijanju prevara, oporezivanju i carinama.
  • 583 miliona eura za EU4Health kako bi se osigurao sveobuhvatan zdravstveni odgovor na potrebe ljudi, kao i 203 miliona eura za Mehanizam civilne zaštite Unije (rescEU) kako bi se mogla brzo pružiti operativna pomoć u slučaju krize.
  • 784 miliona eura za bezbjednost, od čega, naročito, 334 miliona eura za Fond za unutrašnju bezbednost (ISF), koji će se boriti protiv terorizma, radikalizacije, organizovanog kriminala i sajber kriminala.
  • 196 miliona eura za bezbjedne satelitske veze u okviru novog Programa bezbjedne povezanosti unije.

Nacrt budžeta za 2025. godinu je dio dugoročnog budžeta unije usvojenog krajem 2020. i izmjenjenog u februaru 2024. godine, uključujući naknadna tehnička podešavanja, i nastoji da svoje prioritete pretvori u konkretne godišnje rezultate. Godišnji budžet za 2025. godinu moraće da formalno usvoji Budžetska vlast prije kraja godine.

Pozadina

Nacrta budžeta EU za 2025. uključuje rashode pokrivene aproprijacijama pod dugoročnim budžetskim limitima, finansirane iz sopstvenih resursa. Ovi rashodi su dopunjeni izdacima iz programa NextGenerationEU, finansiranim zaduživanjem na tržištima kapitala. Za "osnovni" budžet, dva iznosa za svaki program su predložena u nacrtu budžeta - obaveze i isplate. "Obaveze" se odnose na sredstva koja mogu biti dogovorena u ugovorima u datoj godini; a "isplate" na novac koji je zaista isplaćen. Svi iznosi su u tekućim cijenama.