Bosna i Hercegovina učestvuje u Procesu stabilizacije i pridruživanja. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i EU potpisan je 16.6.2008. godine u Luksemburgu, uz Privremeni sporazum kojim je od 1.7.2008. uređena trgovina i pitanja vezana za trgovinu. SSP stupio je na snagu 1.6.2015. godine. Nakon što je 15.2.2016. godine Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo u EU, Vijeće EU pozvalo je Evropsku komisiju da dostavi Mišljenje o zahtjevu zemlje za članstvo u EU. 

Evropska komisija objavila je svoje Mišljenje o zahtjevu zemlje za članstvo u EU i prateći Analitički izvještaj u maju 2019. godine. U Mišljenju, Komisija je ocijenila zahtjev BiH na temelju njezine sposobnosti da ispuni kriterije koje je utvrdilo Evropsko vijeće u Kopenhagenu 1993. te u Madridu 1995. godine, posebno u pogledu administrativnih kapaciteta zemlje i uslova iz Procesa stabilizacije i pridruživanja. Mišljenjem, koje je Vijeće pozdravilo, utvrđeno je 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku da se otvore pregovori o pristupanju EU. 

EU je najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine. U 2020. godini, 60,6% uvoza zemlje bilo je porijeklom iz EU, dok je 72,3% izvoza otišlo u EU. Gotovo dvije trećine direktnih stranih ulaganja u zemlji potiče iz zemalja EU. 

Bosna i Hercegovina učestvuje u ekonomskom dijalogu sa EU. Svake godine BiH Evropskoj komisiji podnosi srednjoročni Program ekonomskih reformi (ERP), koji sadrži planove za jačanje makrofiskalne stabilnosti i uklanjanje strukturnih prepreka rastu. Na temelju Programa ekonomskih reformi, BiH se na godišnjoj osnovi sastaje s Komisijom, državama članicama EU i svim ostalim zemljama iz procesa proširenja u okviru Ekonomskog i finansijskog dijaloga, koji ima za cilj pripremiti zemlju za njezino buduće učešće u koordinaciji ekonomske politike EU. 

Nakon isteka „Reformske agende“ iz 2015.-2018. godine, potrebno je da vlade na svim novima u zemlji provedu novi set mjera socioekonomske reforme, a u punom skladu sa političkim smjernicama utvrđenim u zajedničkim zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga. EU ostaje posvećena pružanju podrške ovom procesu putem bespovratnih sredstava, zajmova i tehničke pomoći.

EU pruža značajnu finansijsku podršku Bosni i Hercegovini. Od 1996. do 2007. godine, Bosna i Hercegovina je bila korisnica finansijske pomoći EU kroz programe Phare, OBNOVA i CARDS. Od 2007. godine, Bosna i Hercegovina uglavnom prima pomoć od EU kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), a za čije je upravljanje neposrednim putem odgovorna Delegacija EU u BiH. Usvajanje robusnih sektorskih strategija i dalje je ključno za realizaciju finansiranja kroz strateški okvir IPA-e III.

Bosna i Hercegovina je postepeno proširila svoje učešće u programima EU, koje je djelomično finansirano sredstvima iz IPA fondova. BiH trenutno učestvuje u programima COSME, Kreativna Evropa, Customs 2020, Evropa za građane, Erasmus+, Fiscalis 2020, Horizont 2020, te u Trećem programu za djelovanje Unije u oblasti zdravstva. Bosna i Hercegovina također učestvuje u programu INTERREG.

Na samom početku pandemije COVID-19, EU je osigurala 7 miliona eura za hitne potrebe sistema javnog zdravstva diljem BiH, te 73,5 miliona eura za projekte socioekonomskog oporavka. Početkom maja 2021. godine, mobilizirana je dodatna pomoć EU u vrijednosti od 13,7 miliona eura za nabavku vakcina protiv COVID-19.

Evropska unija nastavlja da podržava provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir potpisanog u Daytonu/Parizu 1995. godine.

Kao prva ikada misija EU pokrenuta u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP), Policijska misija Evropske unije (EUPM) je u razdoblju od januara 2003. godine do juna 2012. godine pružala podršku bh. institucijama vladavine prava u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, te savjetodavnu pomoć za nove policijske zakone. Delegacija EU i Ured specijalnog predstavnika EU u BiH su 2012. godine preuzeli pružanje strateške podrške institucijama za provođenja zakona u BiH.

Evropska unija pokrenula je vojnu operaciju EUFOR Althea u decembru 2004. godine. Glavni ciljevi Operacije Althea uključuju pružanje pomoći kod izgradnje kapaciteta i obuke Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, podrške naporima BiH na održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH, te kapaciteta odvraćanja i kontinuiranog poštovanja uloge određene Aneksima 1A i 2 Dejtonskog/pariškog sporazuma, a u svojstvu pravnog nasljednika SFOR-a.

Bez prejudiciranja vojnog zapovjednog lanca, specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini pruža zapovjedniku snaga EUFOR-a političke smjernice za vojna pitanja s lokalnom političkom dimenzijom.

Politički dijalog između BiH i EU o vladavini prava održava se od 2011. godine u kontekstu Strukturiranog dijaloga o pravosuđu, a od decembra 2016. u okviru Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost. Tri od 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Evropske komisije iz maja 2019. preciziraju ciljane reforme u oblasti vladavine prave.

Strukturirani dijalog o pravosuđu pruža podršku kod konsolidacije nezavisnog, učinkovitog, efikasnog i profesionalnog pravosudnog sistema. Posebice, reforma krivične nadležnosti pravosudnih institucija na državnom nivou i dalje nije dovršena. Naime, Nacrt Zakona o Sudovima BiH, koji bi uredio ovo pitanje, još uvijek nije finaliziran u skladu sa pravnom stečevinom EU.

Kao rezultat inicijative EU da se poboljša praćenje vladavine prave, u decembru 2019. godine je objavljen Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH ('Priebeov izvještaj'). Nalazi ovog izvještaja ukazuju na niz duboko zabrinjavajućih nedostataka u vladavini prava u BiH. EU je apelovala na sve relevantne vlasti u BiH da iste hitno počnu rješavati. Kao što izvještaj naglašava, zahtjevi građana za pravdom moraju biti uvaženi i ozbiljno rješavani.