European Union External Action

Ekonomska prognoza za jesen 2020: Oporavak je prekinut a ponovni rast pandemije produbljuje neizvjesnost

09/11/2020 - 14:53
News stories


Pandemija koronavirusa predstavlja veoma veliki šok za globalnu ekonomiju i ekonomiju EU, sa veoma teškim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Ekonomska aktivnost u Evropi pretrpjela je težak šok u prvoj polovini godine i snažno se oporavila u trećem kvartalu, pošto su mjere suzbijanja postepeno ukidane. Međutim, ponovno oživljavanje pandemije posljednjih nedjelja rezultira prekidima dok nacionalne vlasti uvode nove mjere javnog zdravlja kako bi ograničile njeno širenje. Epidemiološka situacija znači da su projekcije rasta tokom prognoziranog horizonta podložne izuzetno visokom stepenu nesigurnosti i rizika.

Prekinuti i nepotpuni oporavak

Ekonomska prognoza za jesen 2020. predviđa da će ekonomija eurozone pasti za 7,8% u 2020. prije rasta od 4,2% u 2021. i 3% u 2022. Predviđa se da će ekonomija EU pasti za 7,4% u 2020. prije oporavka uz rast od 4,1 % u 2021. i 3% u 2022. U poređenju sa ekonomskom prognozom za ljeto 2020, projekcije rasta i za euro zonu i za EU ​​su nešto veće za 2020. godinu i niže za 2021. godinu. Ne očekuje se da će proizvodnja i u eurozoni i u EU oporaviti 2022. godine na nivo prije pandemije.

Ekonomski uticaj pandemije uveliko se razlikovao u EU, a isto važi i za izglede za oporavak. Ovo odražava širenje virusa, strogost mjera javnog zdravlja preduzetih da se on suzbije, sektorski sastav nacionalnih ekonomija i snagu odgovora nacionalne politike.

Rast nezaposlenosti obuzdan u poređenju sa padom ekonomske aktivnosti

Gubitak posla i porast nezaposlenosti ozbiljno su opteretili sredstva za život mnogih Evropljana. Političke mjere koje su preduzele države članice, zajedno sa inicijativama na nivou EU, pomogle su da ublaže uticaj pandemije na tržišta rada. Obim preduzetih mjera bez presedana, posebno kroz kratkoročne šeme rada, omogućio je da rast stope nezaposlenosti ostane prigušen u poređenju sa padom ekonomske aktivnosti. Nezaposlenost će se nastaviti povećavati 2021. godine, dok države članice postupno ukidaju mjere hitne podrške i novi ljudi ulaze na tržište rada, ali bi se trebalo poboljšati 2022. godine, dok se ekonomija nastavlja oporavljati.

U prognozi se predviđa da će stopa nezaposlenosti u eurozoni porasti sa 7,5% u 2019. na 8,3% u 2020. i 9,4% u 2021. godini, prije nego što će se smanjiti na 8,9% 2022. Prognozira se da će stopa nezaposlenosti u EU porasti sa 6,7% u 2019. na 7,7% u 2020. i 8,6% u 2021., prije nego što padne na 8,0% u 2022.

Deficiti i javni dug trebalo bi da rastu

Očekuje se da će rast vladinog deficita biti veoma značajan u cijeloj EU ove godine, kako rastu socijalna potrošnja i padaju poreski prihodi, što kao rezultat izuzetnih političkih akcija osmišljenih za podršku ekonomiji i efekata automatskih stabilizatora.

U prognozi se predviđa da će se agregatni državni deficit eurozone povećati sa 0,6% BDP-a u 2019. na oko 8,8% u 2020., prije nego što se smanji na 6,4% 2021. i 4,7% 2022. To odražava očekivano postepeno ukidanje hitnih mjera podrške tokom 2021. kako se ekonomska situacija popravlja.

Ogledajući skok deficita, prognoza predviđa da će se ukupni odnos duga evro-zone prema BDP-u povećati sa 85,9% BDP-a u 2019. na 101,7% u 2020. godini, 102,3% u 2021. i 102,6% u 2022. godini.

Inflacija ostaje pod kontrolom

Nagli pad cijena energije gurnuo je glavnu inflaciju na negativnu teritoriju u avgustu i septembru. Osnovna inflacija, koja uključuje sve proizvode, osim energije i neprerađene hrane, takođe je znatno pala tokom ljeta zbog manje potražnje za uslugama, posebno uslugama vezanim za turizam i industrijsku robu. Slaba potražnja, opuštenost tržišta rada i snažan kurs evura izvršiće pritisak na smanjenje cijena.

Prognozira se da će inflacija u euro zoni, mjereno Harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP), u prosjeku iznositi 0,3% u 2020. godini, prije nego što će porasti na 1,1% 2021. i 1,3% 2022. godine, pošto se cijene nafte stabilizuju. Za EU se inflacija predviđa na 0,7% u 2020. godini, 1,3% u 2021. i 1,5% u 2022. godini.

Visok stepen neizvjesnosti sa negativnim rizicima za rezultate

Neizvjesnosti i rizici u vezi sa ekonomskom prognozom za jesen 2020. i dalje su izuzetno veliki. Glavni rizik potiče od pogoršanja pandemije, zahtjevajući oštrije mjere javnog zdravlja i vodeći težem i dugotrajnijem uticaju na ekonomiju. Ovo je motivisalo analizu scenarija za dva alternativna puta evolucije pandemije - benigniji i negativni - i njen ekonomski uticaj. Takođe postoji rizik da bi ožiljci koje je pandemija ostavila na ekonomiji - poput bankrota, dugotrajne nezaposlenosti i poremećaja u snabdevanju - mogli biti dublji i dalji. Na evropsku ekonomiju bi takođe mogao negativno uticati ako bi se globalna ekonomija i svjetska trgovina poboljšali manje od predviđenog ili ako bi trgovinske tenzije porasle. Mogućnost stresa na finansijskom tržištu je još jedan negativan rizik.

Sa druge strane, NextGenerationEU, program ekonomskog oporavka EU, uključujući Instrument za oporavak i otpornost, vjerovatno će pružiti snažniji podsticaj ekonomiji EU od predviđenog. To je zato što bi prognoza mogla samo djelimično da obuhvati vjerovatnu korist od ovih inicijativa, jer su informacije koje su u ovoj fazi dostupne o nacionalnim planovima još uvek ograničene. Trgovinski sporazum između EU i Velike Britanije takođe bi imao pozitivan uticaj na ekonomiju EU od 2021. godine u poređenju sa predviđenim osnovnim nivoom trgovine UK i EU na osnovu pravila STO o najviše favorizovanim nacijama (MFN).

Editorial Sections: