Podgorica je ove subote bila ogrnuta duginim bojama. Ulice su govorile jezikom slobode, a 13. Parada ponosa – pod sloganom „Otpor gradi slobodu“  ponovo je podsjetila da borba za ravnopravnost nije završena, već da traje svakog dana, na svakom mjestu gdje se osporava pravo da budeš ono što jesi.

„Sloboda se osvaja i gradi odlučnošću i hrabrošću. Otpor znači da se ne povlačimo pod silom mržnje, već da se borimo za prava koja su naša po rođenju“, poručeno je sa bine ispred Skupštine Crne Gore, odakle je povorka krenula u mirnu šetnju gradom. Transparenti su nosili jasne poruke: „Za slobodu šetam“, „Đe su naša prava?“, „Ne boj se biti svoj“.

Ambasador Evropske Unije u Crnoj Gori Johan Satler i članovi Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, uz predstavnice i predstavnike diplomatskog kora hodali su su pod sloganom „Diplomats for Pride“, rame uz rame sa aktivistima, na taj način potvrđujući ono što je suština evropskog projekta – poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i ravnopravnosti. 

Aktivista Jovan Ulićević iz Asocijacije Spektra rekao je da je vrijeme praznih govora prošlo i da je vrijeme za akciju. „Srećan nam svaki protest za Crnu Goru. Prajd danas nije jedini protest u zemlji. Vjerujem da dolazi vrijeme izlaska na ulicu i djelovanja“, poručio je on, naglašavajući da se borba za ljudska prava ne vodi samo riječima, nego prisustvom i istrajnošću.

Staša Baštrica iz Kvir Montenegra dodala je da je otpor temelj slobode: „Otpor je naš ponos i bijes, ali i najveći potencijal za zajedništvo i promjenu. Dok širom svijeta jačaju desničarske strukture i produbljuje se klasni jaz, borba za slobodu nije lokalna stvar – to je univerzalni izazov i zajednička odgovornost.“

Copyright: Evropska kuća

Govornici su podsjetili da Prajd u Crnoj Gori nije samo slavlje, već i protest protiv diskriminacije i sistemske nepravde. LGBTIQ zajednica i dalje se suočava sa institucionalnim preprekama, nedostatkom zakonske zaštite i društvenom stigmatizacijom. Zbog toga su okupljeni ponovili zahtjev za donošenje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja – zakona koji bi značio konkretan korak ka istinskoj ravnopravnosti.

Podsjetimo, prva Parada ponosa u Crnoj Gori održana je 2013. godine u Budvi, kada su učesnici dočekani kamenicama i psovkama. Danas, dvanaest godina kasnije, šetnja prolazi mirno, uz podršku institucija i društva koje sazrijeva. Crna Gora je daleko od vremena kamenica i straha – danas gradi državu koja razumije da je sloboda pojedinca srž evropskog puta. Usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu 2020. godine, otvoren je put ka društvu koje sve ozbiljnije živi vrijednosti Evropske unije – ravnopravnost, poštovanje i solidarnost.