Nulto zagađenje: ciljevi za 2030. na dohvat ruke, ali je potrebna jača akcija

Komisija objavljuje svoj prvi Izvještaj o praćenju nultog zagađenja i izgledima i svoj treći izvještaj o čistom vazduhu – zajedno postavljajući puteve ka čistijem vazduhu, vodi i zemljištu. Izvještaji pokazuju da su politike EU doprinijele smanjenju zagađenja vazduha, kao i zagađenja pesticidima. Međutim, nivoi zagađenja su i dalje previsoki. U drugim oblastima kao što su štetna buka, zagađenje nutrijentima ili stvaranje komunalnog otpada, napredak je zastao. Rezultati pokazuju da je u cjelini potrebno mnogo snažnije djelovanje ako EU želi da postigne ciljeve smanjenja zagađenja do 2030. usvajanjem novih zakona protiv zagađenja i boljom primjenom postojećih.

Napredak ka ciljevima do 2030. godine, ali nivoi zagađenja su i dalje previsoki

Napredak ka šest ciljeva 'nultog zagađenja' je mješovit. Zagađenje se smanjuje od pesticida, antimikrobnih sredstava i morskog otpada. Nije napravljen veliki napredak u pogledu zagađenja od buke, hranljivih materija i otpada. S druge strane, ukupne visoke stope usklađenosti sa standardima EU o zagađenju vode za piće i kupanje (>99% i >93% respektivno) su ohrabrujuće. Za 2030. možemo postići većinu ciljeva ako se ulože dodatni napori.

Međutim, trenutni nivoi zagađenja su i dalje previsoki: preko 10% prijevremenih smrti u EU svake godine i dalje je povezano sa zagađenjem životne sredine. Ovo je uglavnom zbog zagađenja vazduha, ali i zagađenja bukom i izloženosti hemikalijama, koje će vjerovatno biti potcjenjene. Zagađenje na sličan način šteti biodiverzitetu. Postoje značajne razlike između država članica, sa nivoom prijevremene smrti oko 5-6% u sjevernoj i 12-14% u južnoj i istočnoj Evropi.

Komisija je do sada ispunila ili unaprijedila sve 33 najavljene akcije u Akcionom planu za nultu zagađenost 2021. Da bi one imale uticaj, izvještaj poziva na brz dogovor i usvajanje zakonskih predloga za smanjenje štetnog zagađenja. , i poboljšanu implementaciju postojećih na lokalnom, nacionalnom i prekograničnom nivou. Konkretno, utvrđuje da ako EU primjeni sve relevantne mere koje je predložila Komisija, broj prijevremenih smrti usljed zagađenja vazduha bi 2030. godine pao za više od 70% u poređenju sa 2005. godinom, pri čemu bi koristi od mjera čistog vazduha bile veće od troškova i dovelo do dobitke BDP-a. Izveštaj takođe ukazuje na važnost promovisanja globalnih inicijativa i podrške trećim zemljama u njihovim naporima ka smanjenju zagađenja.

Pozadina

Izvještaj je podržan detaljnim analizama Evropske agencije za životnu sredinu za dio monitoringa, dok je Zajednički istraživački centar obezbjedio istraživanje koje je osnova za dio perspektive. Glavni nalazi iz trećeg Outlook čistog vazduha su takođe uključeni u Izveštaj o praćenju nulte zagađenosti i izgledima. Procjena praćenja nulte zagađenosti zasnovana na webu, koju je pripremila Evropska agencija za životnu sredinu, pruža međusektorsku procjenu zagađenja usredsrjeđenu na teme proizvodnje i potrošnje, zdravlja i ekosistema.

Zagađenje je najveći ekološki uzrok višestrukih bolesti i prijevremene smrti, posebno među djecom, osobama sa određenim zdravstvenim stanjem i starijim osobama. Zagađenje je takođe jedna od pet glavnih prijetnji biodiverzitetu.

U okviru Akcionog plana o nultom zagađivanju, Komisija je pokrenula devet vodećih i 33 namjenske akcije za sprječavanje i smanjenje zagađenja, a posljednji je bio paket nulte zagađenosti za čistiji vazduh i vodu.

O svim izvještajima će se raspravljati na predstojećoj Konferenciji zainteresovanih strana o nultom zagađenju 14. decembra 2022.