1. Pregled stanja ljudskih prava i demokratije: Zakonodavni i institucionalni okvir je velikim dijelom uspostavljen i uglavnom je usklađen s relevantnim međunarodnim i evropskim standardima. Međutim, i dalje su potrebni dodatni napori da se on u potpunosti implementira. Povećana politička i društvena polarizacija i podjele posebno su pogodile najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom, LGBTI osobe), koje su bile sve više izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Povećan broj femicida uz nedovoljno praćenje od strane vlasti, javno izražavana mizoginija, rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje su pitanja koja ozbiljno zabrinjavaju. Crna Gora treba da unaprijedi pravni i institucionalni okvir kako bi povećala zaštitu od nasilja u porodici, diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje. Crna Gora mora obezbijediti pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe. Što se tiče slobode izražavanja, Crna Gora je unaprijedila pravni okvir zaštite novinara i drugih medijskih radnika, usvajanjem skupa izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojim se pooštravaju kazne za slučajeve nasilja nad njima.

U 2022, politička posvećenost vlasti strateškom cilju integracije u EU i njihova ambicija da napreduju u pristupnim pregovorima na osnovu kontinuiranog reformskog napretka dosljedno su navođeni kao ključni prioritet države. Međutim, godinu su obilježile kontinuirane političke tenzije, polarizacija, izostanak konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh da se se postigne konsenzus o ključnim pitanjima od državnog interesa, što je dovelo do toga da dvije podijeljene vlade padnu nakon izglasanog nepovjerenja. Na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, nestabilnost vlade i tenzije unutar vladajuće većine, te odugovlačenje procesa donošenja odluka i sprovođenja reformi. Glavni pravosudni organi, uključujući i Ustavni sud, nastavili su da rade u nepotpunom sastavu zbog nemogućnosti Parlamenta da izabere nove članove, što je narušilo njihovo pravilno funkcionisanje.

Za više informacija pogledajte Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2022. (europa.eu).

2. Djelovanje EU – ključne oblasti u fokusu: Sloboda medija i sloboda govora bila je ključna oblast u fokusu djelovanja EU 2022. godine, uključujući zaštitu novinara i drugih medijskih radnika. Zaštita manjina i kontinuirano unapređenje pravnog okvira za zaštitu prava LGBTI osoba i dalje je u fokusu. Osim toga, izgradnja demokratskijeg društva ostala je u fokusu kroz podršku izbornim reformama u državi i transparentnijem trošenju javnih sredstava tokom izbornih kampanja. Aktivnosti EU u Crnoj Gori nastavile su da se fokusiraju na ključne oblasti opisane u privremenim mjerilima Poglavlja 23 – Pravosuđe i osnovna prava – pristupnih pregovora. Privremena mjerila za oblast osnovnih prava odnose se na usklađivanje s pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima o jačanju efikasne primjene ljudskih prava, proceduralnih garancija, zaštite manjina i kulturnih prava, zaštite od rasizma i ksenofobije i zaštite podataka.

3. Bilateralni politički angažman EU: EU je nastavila da pažljivo prati poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori u okviru pregovora o pristupanju EU, posebno u okviru Poglavlja 23 – Pravosuđe i osnovna prava. Postoji redovan dijalog o javnim politikama na tehničkom i političkom nivou, uključujući i u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Takav dijalog se zasniva na praćenju implementacije akcionog plana za Poglavlje 23, kao i privremenim mjerilima, redovnim saradničkim procjenama, projektima koje finansira EU i angažmanu sa međunarodnim organizacijama i civilnim društvom.

4. Finansijski angažman EU: 2022. godine je pružena finansijska podrška prioritetima EU u pogledu ljudskih prava. Bilateralno finansiranje sektora kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) za 2018. imalo je fokusiran budžet od 1,5 miliona eura (700.000 eura nije ugovoreno) u okviru šireg programa za vladavinu prava u iznosu od 13,5 miliona eura. Ciljane IPA akcije za podršku rodnoj ravnopravnosti uključivale su projekat „Komuniciranje rodne ravnopravnosti” koji je implementirao UNDP (200.000 eura) i koji je završen do kraja 2022. Ovo je pomoglo raznim organima javne uprave da razviju smjernice za integraciju načela rodne ravnopravnosti, uključujući i regulatora medija. Regionalni projekat „Implementacija normi, promjena mišljenja“, koji sprovoodi UN Women, nastavio je da podržava ženske organizacije civilnog društva koje rade sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja. U okviru IPA fonda za civilno društvo, implementirana su četiri ugovora o grantu (vrijedna skoro milion eura) kako bi se odgovorilo na stanje nakon kovida-19 i njegov uticaj na najugroženije grupe.

Tokom 2022. se sprovodi pet projekata (paket Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava - EIDHR 2020 vrijedan 800.000 eura). Teme se kreću od praćenja sudskih postupaka i jednakosti pred zakonom, do zaštite ranjivih grupa kao što su stari, djeca u institucijama i Romi. U decembru 2022. dodijeljen je jedan ugovor o bespovratnim sredstvima u iznosu od 500.000 eura iz Tematskog programa Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju (NDICI) o ljudskim pravima i demokratiji za 2021. godinu koji pokriva zaštitu branitelja ljudskih prava i prava ranjivih grupa, uključujući i podugovaranje bespovratnih sredstava.

Horizontalni instrument EU/Savjeta Evrope za Zapadni Balkan i Tursku – faza II, finansiran kroz IPA, nastavio je 2022. godine implementaciju s istim fokusom na usklađivanje s evropskim standardima ljudskih prava u oblasti proceduralnih prava, slobode izražavanja, borbe protiv diskriminacije i sprečavanja torture i zlostavljanja.

5. Multilateralni kontekst: Crna Gora je nastavila dijalog i saradnju s nacionalnim, evropskim i međunarodnim organizacijama za ljudska prava i tijelima za praćenje, uključujući tijela Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope. Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje s izjavama EU o ljudskim pravima na multilateralnim forumima, uključujući restriktivne mjere EU nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, njenu jasnu podršku inicijativama EU u UN kao odgovor na ovu agresiju, kao i podršku međunarodnom pravu i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima. Mandat Crne Gore kao člana Savjeta za ljudska prava UN počeo je 1. januara 2022. Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje s vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

U maju 2022, Komitet UN protiv torture zaključio je da je Crna Gora samo djelimično implementirala preporuke iz 2014. o obezbjeđivanju ili jačanju pravnih garancija za pritvorenike, sprovođenju brzih, nepristrasnih i efikasnih istraga i krivičnom gonjenju osumnjičenih i sankcionisanju počinilaca torture ili zlostavljanja. U junu 2022. godine, Evropski komitet za prevenciju torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja obavio je ad hoc posjetu Crnoj Gori.

Cjelokupan izvještaj možete pronaći ovdje.