Evropska komisija i Visoki predstavnik pokreću Strategiju Unije spremnosti kako bi se podržale države članice i unaprijedila sposobnost Evrope da spriječi i odgovori na nove prijetnje.

Ova strategija dolazi u trenutku kada se Evropska unija suočava sa sve složenijim krizama i izazovima koji se ne mogu ignorisati. Od rastućih geopolitičkih tenzija i konflikata, hibridnih i sajber prijetnji, stranog miješanja i manipulacije informacijama, do klimatskih promjena i sve češćih prirodnih katastrofa – EU mora biti spremna da zaštiti svoje građane i ključne društvene funkcije koje su od suštinskog značaja za demokratiju i svakodnevni život.

Konkretno, Strategija uključuje 30 ključnih mjera i detaljan Akcioni plan za unapređenje ciljeva Unije spremnosti, kao i razvoj „kulture spremnosti po dizajnu“ u svim politikama EU.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je:
„Nove realnosti zahtijevaju novi nivo spremnosti u Evropi. Naši građani, države članice i preduzeća treba da imaju odgovarajuće alate kako bi djelovali – kako u prevenciji kriza, tako i u brzom reagovanju kada dođe do katastrofe. Porodice koje žive u područjima sklonim poplavama treba da znaju šta da rade kada se voda podigne. Sistemi ranog upozorenja mogu pomoći regionima pogođenim požarima da ne izgube dragocjeno vrijeme. Evropa je spremna da podrži države članice i pouzdane partnere u susjedstvu kako bi spasila živote i sredstva za život.”

Ključni ciljevi i mjere Strategije:

Zaštita ključnih društvenih funkcija Evrope

• Razvoj minimalnih kriterijuma spremnosti za ključne usluge kao što su bolnice, škole, transport i telekomunikacije.
• Poboljšanje zaliha kritične opreme i materijala.
• Unapređenje klimatske adaptacije i dostupnosti ključnih prirodnih resursa, poput vode.

Promovisanje spremnosti stanovništva

• Podsticanje građana da preduzmu praktične mjere, poput obezbjeđivanja osnovnih zaliha za najmanje 72 sata u slučaju vanrednih situacija.
• Integracija lekcija o spremnosti u školske programe i uvođenje Dana spremnosti EU.

Unapređenje koordinacije odgovora na krize

• Osnivanje EU Kriznog centra za bolju integraciju postojećih struktura EU za krizne situacije.

Jačanje civilno-vojne saradnje

• Redovno organizovanje vježbi spremnosti na nivou EU, koje okupljaju oružane snage, civilnu zaštitu, policiju, službe bezbjednosti, zdravstvene radnike i vatrogasce.
• Podsticanje investicija sa dvostrukom namjenom.

Jačanje sposobnosti predviđanja i procjene rizika

• Razvijanje sveobuhvatne procjene rizika i prijetnji na nivou EU, kako bi se spriječile krize poput prirodnih katastrofa ili hibridnih prijetnji.

Povećanje saradnje između javnog i privatnog sektora

• Kreiranje javno-privatne Radne grupe za spremnost.
• Formulisanje hitnih protokola sa preduzećima kako bi se osigurala brza dostupnost osnovnih materijala, robe i usluga, te obezbijedili ključni proizvodni lanci.

Unapređenje saradnje sa spoljnim partnerima

• Rad sa strateškim partnerima, poput NATO-a, na vojnoj mobilnosti, klimatskoj bezbjednosti, novim tehnologijama, sajber bezbjednosti, svemiru i odbrambenoj industriji.

Sveukupno, kroz proaktivan pristup spremnosti, EU nastoji da izgradi otporniji i sigurniji kontinent, bolje opremljen za izazove 21. vijeka.

Pozadina

Izvještaj Niinistö o spremnosti i pripremljenosti EU zaključio je da je hitno potrebno jačanje civilne i vojne spremnosti Evrope za rješavanje savremenih bezbjednosnih izazova – bilo da su u pitanju zdravlje, migracije, tehnološka bezbjednost, klimatske promjene, odbrana ili ekonomija. Izvještaj je pozvao na temeljnu promjenu načina razmišljanja i pristupa prioritetima spremnosti u EU. Takođe je prepoznato da spremnost nije samo nacionalna odgovornost, već zajednički evropski napor koji zahtijeva snažniju ulogu Unije u koordinaciji i podršci državama članicama.

Strategija se stoga fokusira na integrisani pristup svim vrstama opasnosti, sveobuhvatan pristup upravljanju, koji uključuje sve relevantne aktere na svim nivoima vlasti (lokalnom, regionalnom, nacionalnom i nivou EU), kao i na pristup koji uključuje cijelo društvo – od građana i lokalnih zajednica do civilnog sektora, preduzeća, socijalnih partnera, naučne i akademske zajednice.

Uz blisku saradnju sa državama članicama, Unija ima kapacitet da se suoči sa budućim krizama i pruži značajna i efikasna rješenja za građane i društva. Događaji i rizici sa kojima se EU suočila u posljednjim godinama, kao i snažan i efikasan odgovor na pandemiju COVID-19, pokazali su kako bliska saradnja između EU i država članica omogućava bolje ishode za ljude i zajednice.

 Za više informacija:

• Zajednička komunikacija o Strategiji Unije spremnosti
• Aneks Zajedničke komunikacije o Strategiji Unije spremnosti
• Pitanja i odgovori
• Informativni list