​Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori

Ljeto 2020. Ekonomska prognoza: Još dublja recesija sa većim odstupanjima

08/07/2020 - 13:39
News stories


Ekonomija EU će ove godine doživjeti duboku recesiju usljed pandemije koronavirusa, uprkos brzom i sveobuhvatnom odgovoru politike i na nivou EU i na nacionalnom nivou. Pošto se ukidanje mjera za blokiranje kretanja odvija postupnije nego što se pretpostavljalo u proljećnoj prognozi, uticaj na ekonomsku aktivnost u 2020. godini biće značajniji nego što se predviđalo.

Ljetnja 2020. ekonomska prognoza predviđa da će se ekonomija eurozone smanjiti za 8,7% u 2020. godini i povećati za 6,1% u 2021. godine. Prognoza je bila da će se ekonomija EU smanjiti za 8,3% u 2020. godini i rasti za 5,8% u 2021. godini. Prema tome, predviđa se da će pad u 2020. godini biti znatno veći od 7,7% predviđenih za eurozonu i 7,4% za EU ​​u cjelini u Proljećnoj prognozi. Rast u 2021. godini takođe će biti nešto manje snažan nego što je predviđeno na proljeće.

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za ekonomiju koja radi za ljude, rekao je: “Ekonomski uticaj blokade je ozbiljniji nego što smo prvobitno očekivali. Nastavljamo sa navigacijom u olujnim vodama i suočeni smo sa mnogim rizicima, uključujući još jedan veliki talas infekcija. Ako ništa drugo, ova prognoza je snažna ilustracija zašto nam je potreban dogovor o našem ambicioznom paketu oporavka, NextGenerationEU, kako bismo pomogli ekonomiji. Veselimo se ovoj i sledećoj godini, možemo očekivati oporavak, ali trebaćemo biti oprezni uz različit tempo oporavka. Moramo nastaviti sa zaštitom radnika i kompanija i usko koordinisati naše politike na nivou EU kako bismo osigurali da iz krize izađemo jači i ujedinjeni.”

Paolo Gentiloni, komesar za ekonomiju, rekao je: “Koronavirus je do sada uzeo živote više od pola miliona ljudi širom svijeta, a broj se i dalje povećava iz dana u dan - u nekim djelovima svijeta alarmantnom brzinom. A ova prognoza pokazuje poražavajuće ekonomske efekte te pandemije. Odgovor politike širom Evrope pomogao je ublažavanju udara za naše građane, ali to i dalje ostaje priča o sve većoj divergentnosti, nejednakosti i nesigurnosti. Zbog toga je tako važno postići brzi dogovor o planu oporavka koji je predložila Komisija - da se u naše kritično vreijme ubaci i novo povjerenje i novo finansiranje u naše ekonomije.”

Oporavak koji se očekuje da bi stekao ritam u drugoj polovini 2020. godine

Uticaj pandemije na ekonomske aktivnosti već je bio značajan u prvom kvartalu 2020. godine, iako je većina država članica počela uvoditi mjere zaključavanja tek sredinom marta. S daleko dužim periodom poremećaja i zastoja u drugom kvartalu 2020. godine, očekuje se da će se ekonomska proizvodnja smanjiti znatno više nego u prvom kvartalu.

 Međutim, rani podaci za maj i jun ukazuju na to da je najgore možda prošlo. Očekuje se da će oporavak dobiti pogon u drugoj polovini godine, iako će ostati nepotpun i neujednačen u državama članicama.

Šok za ekonomiju EU je simetričan po tome što je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, i pad proizvodnje u 2020. godini i snaga oporavka u 2021. godini trebalo bi da se značajno razlikuju. Razlike u obimu uticaja pandemije i jačine oporavka u državama članicama sada se predviđa da će biti još izraženije nego što je očekivano u proljećnoj prognozi.

Nepromjenjena perspektiva inflacije

Ukupni izgledi za inflaciju malo su se promijenili od proljećne prognoze, mada je došlo do značajnih promjena osnovnih sila koje pokreću cijene.

Iako su cijene nafte i hrane porasle više nego što se očekivalo, očekuje se da njihov efekat bude uravnotežen slabijim ekonomskim izgledima i efektom smanjenja PDV-a i drugim mjerama preduzetim u nekim državama članicama.

Inflacija u eurozoni, mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), sada se prognozira na 0,3% u 2020. i na 1,1% u 2021. Za EU se predviđa inflacija od 0,6% u 2020. i 1,3% u 2021 .

Izuzetno visoki rizici

Rizici za prognozu su izuzetno visoki i uglavnom negativni.

Opseg i trajanje pandemije i eventualno potrebne buduće mjere zaključavanja ostaju u suštini nepoznate. Prognoza pretpostavlja da će mjere blokiranja i dalje biti olakšane i neće doći do “drugog talasa” infekcija. Postoje značajni rizici da bi tržište rada moglo pretrpjeti više dugoročnih ožiljaka nego što se očekivalo i da bi poteškoće sa likvidnošću mogle prerasti u probleme sa solventnošću mnogih kompanija. Postoje rizici za stabilnost finansijskih tržišta i opasnost da države članice ne uspiju dovoljno koordinisati odgovore nacionalnih politika. Neuspjeh u postizanju sporazuma o budućim trgovinskim odnosima između Velike Britanije i EU takođe bi mogao rezultirati manjim rastom, posebno za Veliku Britaniju. Šire, protekcionistička politika i preterano skretanje sa globalnih proizvodnih lanaca takođe mogu negativno uticati na trgovinu i globalnu ekonomiju.

Predlog Komisije za plan oporavka usredsrijeđen na novi instrument, NextGenerationEU, nije uključen u ovu prognozu, jer još uvijek nije dogovoren. Stoga se sporazum o predlogu Komisije takođe smatra rizikom naopačke.

Generalno, ne može se isključiti brži odbitak od očekivanog, posebno ako epidemiološka situacija omogući brže ukidanje preostalih ograničenja.

Editorial Sections: