​Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori

Koronavirus: EU povećava aktivnosti u borbi protiv dezinformacija

10/06/2020 - 18:00
News stories

Evropska Komisija i visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel danas predstavljaju analizu mjera za borbu protiv dezinformacija povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 i utvrđuju smjer daljnjeg djelovanja.


Time odgovaraju na poziv evropskih zvaničnika iz marta 2020. da se odlučno suprostave dezinformacijama i ojačaju otpornost evropskih društava. Pandemija bolesti COVID-19 praćena je velikom količinom lažnih ili obmanjujućih informacija, uključujući pokušaje stranih aktera da utiču na građane EU i debate koje se vode unutar EU. U zajedničkoj komunikaciji analizira se neposredan odgovor i predlažene su konkretne mjere koje se mogu brzo primijeniti.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Žozep Borel izjavio je: 

„Dezinformacije u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 mogu dovesti do nečije smrti. Naša dužnost je da zaštitmoi naše građane tako što ćemo ih upozoriti na lažne informacije i otkriti aktere odgovorne za takva djelovanja. U današnjem svijetu, koji počiva na tehnologiji i u kojem ratnici ne vitlaju mačevima, nego tastaturama, ciljane operacije širenja uticaja dezinformiranja dobro su poznato oružje državnih i nedržavnih aktera, stoga Evropska unija jača svoje napore i kapacitete u tom području.“

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izjavila je: 

„Evropa je tokom pandemije bolesti COVID-19 bila izložena bujici dezinformacija, koje potiču iz EU i van nje. Kako bismo se borili protiv dezinformiranja, moramo mobilizovati  sve relevantne učesnike, od internetskih platformi do javnih institucija, te podupirati nezavisne organizacije za provjeru činjenica (engl. fact checkers) i medije. Iako su internetske platforme tokom pandemije preduzele određene korake u pravom smjeru, one treba da pojačaju svoj angažman. Naše se djelovanje čvrsto oslanja na temeljna prava, posebno na slobodu izražavanja i informisanja.“

Ova kriza je postala ogledni primjer koji pokazuje kako se EU i njena demokratska društva nose sa izazovom dezinformisanja. Sljedeći aspekti ključni su za snažniju i otporniju EU:

Razumijevanje: Prije svega, važno je razlikovati nezakonit sadržaj od sadržaja koji je štetan, ali ne i nezakonit. Nadalje, granice između različitih oblika lažnog ili obmanjujućeg sadržaja više nisu jasne: od dezinformacija, koje su namjerne, do netačnih informacija, koje mogu biti nenamjerne. Namjera može varirati od ciljanog utjicaja stranih aktera do isključivo ekonomskih motiva. Na svaki od navedenih izazova potrebno je dati odgovarajući odgovor. Nadalje, potrebno je osigurati više podataka za javni nadzor i poboljšati analitičke kapacitete.

Komunikacija: EU je tokom krize pojačala napore na informisanju građana o rizicima i saradnju s drugim međunarodnim akterima radi suzbijanja dezinformisanja. Komisijini argumenti protiv mitova o koronavirusu pregledani su više od 7 miliona puta. Evropska služba za spoljne  poslove, zajedno sa Komisijom, unaprijedila je stratešku komunikaciju i javnu diplomatiju u trećim zemljama, uključujući susjedstvo EU. Strani akteri i određene treće zemlje, posebno Rusija i Kina, sudjelovali su u ciljanim operacijama širenja uticaja i kampanjama dezinformisanja u EU, njegovom susjedstvu i u svijetu. Na primjer, radna grupa East Stratcom razotkrila je i na internetskoj stranici EUvsDisinfo objavila više od 550 neistinitih priča o koronavirusu iz proruskih izvora.

Saradnja je kamen temeljac borbe protiv dezinformiranja:

Saradnja s Evropskim parlamentom i Savjetom, te između institucija EU i država članica, odvijala se uobičajenim kanalima, kao što su sistem brzog uzbunjivanja i mehanizam EU za integrisani odgovor na političku krizu. Ti će se kanali dodatno razvijati kako bi se ojačali kapaciteti, poboljšala analiza rizika i izvještavanje o bitnim podacima u kriznim vremenima. 

Saradnja se odvijala i sa međunarodnim partnerima, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, te u okviru mehanizma za brzi odgovor grupe G7, NATO i drugih organizacija. To je dovelo do povećane razmjene informacija, aktivnosti i najboljih praksi. Tu bi saradnju trebalo pojačati radi boljeg odgovora na strani uticaj i dezinformisanje.

EU će u okviru paketa „Team Europe” povećati podršku i pomoć akterima civilnog društva, nezavisnim medijima i novinarima u trećim zemljama te podršku praćenju kršenja slobode medija i zagovaranju sigurnijeg medijskog okruženja.

Napokon, mnogi potrošači, dovedeni u zabludu, kupovali su precijenjene, neučinkovite ili potencijalno opasne proizvode. Stoga su platforme uklonile milione zavaravajućih oglasa. Komisija će i dalje sarađivati s internetskim platformama i podržati napore nacionalnih tijela u okviru mreže za saradnju u području zaštite potrošača radi suzbijanja tih praksi kojima se krše prava potrošača.

Transparentnost: Komisija je pomno pratila aktivnosti internetskih platformi u okviru Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija. Potrebni su dodatni napori, veća transparentnost i odgovornost:

Platforme bi trebale dostavljati mjesečne izvještaje s detaljnijim podacima o svojim mjerama za promovisanje mjerodavnog sadržaja i za ograničavanje dezinformacija i oglašavanja povezanog s koronavirusom. Trebale bi i pojačati saradnju s organizacijama za provjeru činjenica (u svim državama članicama, za sve jezike) i istraživačima te transparentnije sprovoditi svoje politike kako bi informisale korisnike koji dolaze u kontakt s dezinformacijama.

Komisija snažno podstiče druge relevantne učesnike koji još nisu potpisnici Kodeksa da se pridruže tom novom programu izvještavanja.

Nadovezujući se na rad novoosnovanog Evropskog opservatorija za digitalne medije, EU će dodatno pojačati svoju potporu organizacijama za provjeru činjenica i istraživačima.

Osiguravanje slobode izražavanja i pluralističke demokratske rasprave ključan je element našeg odgovora na dezinformisanje. Komisija će i dalje pratiti kako hitne mjere koje države članice preduzimaju u kontekstu koronavirusa utiču na pravo i vrijednosti EU. Kriza je istakla ključnu ulogu slobodnih i nezavisnih medija, koji građanima pružaju pouzdane informacije na temelju provjerenih činjenica te doprinose spašavanju života. EU će pojačati potporu nezavisnim medijima i novinarima u EU i u svijetu. Komisija poziva države članice da pojačaju napore kako bi novinarima osigurale siguran rad i u najvećoj mjeri iskoristile ekonomski odgovor EU i paket za oporavak za potporu medijima koji su teško pogođeni krizom, poštujući pritom njihovu nezavisnost.

Osnaživanje i informisanje građana te jačanje društvene otpornosti znači da građanima treba omogućiti učestvovanje u demokratskoj raspravi očuvanjem pristupa informacijama i slobode izražavanja te prompvisanjem medijske i informacijske pismenosti građana, uključujući kritičko razmišljanje i digitalne vještine. To se može postići projektima za jačanje medijske pismenosti i potporom organizacijama civilnog društva.

Sljedeći koraci

Danas predložene mjere doprinos su budućem radu EU u području dezinformisanja, posebno u okviru Evropskog akcijskog plana za demokraciju i Zakona o digitalnim uslugama.

Kontekst

Evropska unija aktivno se bori protiv dezinformisanja još od 2015. Na temelju odluke Evropskog savjeta iz marta 2015. u okviru Evropske službe za spoljne poslove uspostavljena je radna grupa East StratCom. Godine 2016. donesen je Zajednički okvir za suzbijanje hibridnih prijetnji, a 2018. Zajednička komunikacija „Jačanje otpornosti i povećanje sposobnosti za odgovor na hibridne prijetnje”.

U Akcionom planu za borbu protiv dezinformisanja iz 2018. navedena su četiri stuba na kojima EU temelji svoju borbu protiv dezinformisanja: 1) poboljšanje sposobnosti za otkrivanje, analizu i objavljivanje dezinformacija; 2) jačanje koordiniranih i zajedničkih odgovora, među ostalim s pomoću sistema brzog uzbunjivanja; 3) mobiliziranje privatnog sektora radi borbe protiv dezinformacija; 4) informiranost i jačanje društvene otpornosti.

Facebook, Google, Twitter i Mozilla te trgovinska udruženja koja predstavljaju internetske platforme, oglašivačku industriju i oglašivače potpisali su 2018. godine Kodeks o suzbijanju dezinformacija. Microsoft se pridružio Kodeksu 2019.

U zajedničkoj komunikaciji iz 2019. Komisija i njen visoki predstavnik zaključili su da, iako evropski izbori u nisu prošli bez dezinformisanja, mjere koje je EU preduzela doprinijele su smanjenju prostora za uticaj trećih zemalja i koordinirane kampanje za manipulisanje javnim mišljenjem.

Editorial Sections: