​Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori

Godina od uvođenja Kodeksa o suzbijanju dezinformacija: online platforme dostavile izvještaje o samoprocjeni

30/10/2019 - 14:41
News stories

Evropska komisija objavila je prve godišnje izvještaje o samoprocjeni online platformi kao što su Facebook, Google, Microsoft, Mozilla, Twitter i sedam evropskih trgovinskih udruženja, na temelju Kodeksa o suzbijanju dezinformacija, koji je usvojila u oktobru 2018. godine. U izvještajima potpisnika Kodeksa navodi se da je ostvaren napredak u suzbijanju dezinformacija na internetu.

Komesarka za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost polova Věra Jourová, komesar za bezbjednosnu uniju Julian King i komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel u zajedničkoj su izjavi istaknuli:

„Pozdravljamo objavu samoprocjena potpisnika Kodeksa o sprovedenim obavezama. Prije svega, pohvaljujemo predano nastojanje online platformi da postanu transparentnije u svojim politikama i uspostave bližu saradnju sa istraživačima, ljudima koji provjeravaju činjenice i državama članicama. Međutim, napredak je jako različit od potpisnika do potpisnika, a stvarni rezultat samoregulatornih mjera i mehanizama za nezavisnu kontrolu, ne vidi se dovoljno u izvještajima.

Iako izbori za Evropski parlament u maju ove godine očigledno nijesu protekli bez dezinformacija, preduzete mjere i redovno mjesečno izvještavanje uoči izbora doprinijeli su ograničavanju prostora za zloupotrebe i poboljšanju integriteta usluga, slabljenju ekonomskih podsticaja da se dezinformacije šire, te povećanju transparentnosti političkog i tematskog oglašavanja. Ipak, automatizovana propaganda i dezinformiranje i dalje su vrlo prisutni, zbog čega je potrebno uložiti dodatne napore u svim područjima Kodeksa, jer ne smijemo dopustiti da to postane uobičajena praksa.

Na kraju, uprkos tome što su svi potpisnici preuzeli važne obveze, izražavamo žaljenje zbog toga što se Kodeksu nisu priključile nove platforme, ni subjekti iz sektora oglašavanja.“

Glavni rezultati izvještaja o samoprocjeni

Potpisnici Kodeksa navode da se u odnosu na oktobar 2018. godine povećala transparentnost i produbio dijalog sa platformama, u pogledu njihovih politika za suzbijanje dezinformacija.

Iako je ostvaren napredak u ispunjenju obveza koje je Komisija pratila od januara do maja uoči izbora za Evropski parlament, napredak u ispunjavanju obveza za jačanje položaja potrošača i istraživačke zajednice bio je slabiji. Pristup podacima i alatima za pretraživanje i dalje se omogućava samo povremeno i proizvoljno, što ne zadovoljava potrebe istraživača za nezavisnom kontrolom. Opseg mjera koje svaka platforma preduzima u cilju ispunjavanja obveza vrlo je neujednačen.

U izvještajima se navode informacije o politikama u kojima se primjenjuje Kodeks, uključujući parametre specifične za EU. No, izvještaji se razlikuju po dosljednosti i detaljnosti. Ponuđeni parametri uglavnom su pokazatelji ostvarenja, primjera radi - broj ugašenih računa i sl.  

Sljedeći koraci

U toki je opšta ocjena Evropske komisije o djelotvornosti Kodeksa. Osim samoprocjena potpisnika, Komisija će u obzir uzeti sljedeće:

  • Doprinos Evropske grupe regulatora za audiovizualne usluge (ERGA), kako je predviđeno u Akcionim  planom za borbu protiv dezinformiranja.
  • Evaluaciju koju će uraditi spoljna organizacija koju biraju potpisnici, kako je predviđeno na temelju Kodeksa.
  • Procjenu nezavisnog savjetnika koju je zatražila Komisija i koja se očekuje početkom 2020. godine
  • Komisija će u narednim mjesecima predstaviti izvještaje o izborima za Evropski parlament
  • Komisija će na temelju navedenoga početkom 2020. predstaviti svoju sveobuhvatnu procjenu. Ako rezultati postignuti na temelju Kodeksa budu nezadovoljavajući, Komisija može predložiti dalje mjere, uključujući one regulatorne prirode.

Kontekst

Evropska unija aktivno se bori protiv dezinformiranja još od 2015. godine. Na temelju odluke Evropskog savjeta u okviru Evropske službe za vanjsko djelovanje uspostavljena je radna grupa East StratCom radi suprotstavljanja tadašnjim ruskim kampanjama dezinformiranja. Zajednički okvir za suzbijanje hibridnih prijetnji donesen je 2016. godine, a dvije godine kasnije Zajednička komunikaciona strategija „Jačanje otpornosti i povećanje sposobnosti za odgovor na hibridne prijetnje”.

Editorial Sections: