Delegation of the European Union to Montenegro

Izvještaj EU pokazuje pozitivan razvoj u državama članicama, ali takođe ukazuje na ozbiljnu zabrinutost

21/07/2021 - 12:31
News

2021 Vladavina zakona

 

Evropska komisija objavila je drugi Izvještaj o vladavini prava širom EU sa Komunikacijom koja se bavi situacijom u EU u cjelini i posvećenim poglavljima o svakoj državi članici. Izvještaj za 2021. godinu osvrće se na novi razvoj događaja od septembra prošle godine, produbljujući procjenu problema identifikovanih u prethodnom izvještaju i uzimajući u obzir uticaj pandemije COVID-19. Sveukupno, izvještaj pokazuje mnoga pozitivna kretanja u državama članicama, uključujući tamo gdje se rešavaju izazovi identifikovani u izvještaju za 2020. godinu. Međutim, zabrinutost ostaje i u nekim državama članicama se povećala, na primjer kada je riječ o nezavisnosti sudstva i situaciji u medijima. Izvještaj takođe podvlači snažnu otpornost nacionalnih sistema tokom pandemije COVID-19. Ova pandemija takođe je ilustrovala važnost sposobnosti održavanja sistema provera i ravnoteže, podržavajući vladavinu zakona.

Ključni nalazi o vladavini prava u državama članicama

Izvještaj za 2021. godinu nadovezuje se na metodologiju i obim prethodnog izvještaja sa fokusom na četiri ključna elementa: pravosudni sistemi; antikorupcijski okvir; medijski pluralizam i sloboda medija; i druga institucionalna pitanja vezana za provjere i ravnoteže.

Pravosudni sistemi

Gotovo sve države članice preduzimaju reforme povezane sa njihovim pravosudnim sistemima, mada sa različitim obimom, formom i napretkom. U većem broju država članica preduzeti su ili se preduzimaju koraci za jačanje sudske nezavisnosti, na primjer, reformama vezanim za Sudske savjete, imenovanje sudija i nezavisnost i autonomiju tužilaštava. Međutim, nekoliko država članica nastavilo je da sprovodi reforme kojima se smanjuju njihove zaštitne mjere za nezavisnost pravosuđa, izazivajući zabrinutost ili pogoršavajući postojeće u vezi sa povećanim uticajem izvršne i zakonodavne vlasti na funkcionisanje njihovog pravosudnog sistema. Štaviše, u nekim državama članicama politički napadi i kontinuirani pokušaji podrivanja sudija ili pravosudnih institucija dalje predstavljaju izazov za nezavisnost pravosuđa. Od usvajanja izvještaja za 2020. godinu, Sud EU je ponovo potvrdio važnost efikasne sudske zaštite za očuvanje vladavine zakona. Konačno, pandemija COVID-19 dala je novi osjećaj hitnosti za modernizaciju pravosudnih sistema i istakla potencijal digitalizacije.

Okviri za borbu protiv korupcije

Države članice EU i dalje su među najboljima na globalnom nivou, a deset država članica u prvih dvadeset zemalja svijeta smatra se najmanje korumpiranima. Nekoliko država članica trenutno usvaja ili revidira nacionalne strategije ili akcione planove za borbu protiv korupcije. Mnogi su preduzeli mjere za jačanje okvira za spriječavanje korupcije i integriteta, uključujući pravila o sukobu interesa, transparentnosti lobiranja i “rotirajućim vratima”. I dalje ostaju izazovi, posebno povezani sa krivičnim istragama, krivičnim gonjenjem i primjenom sankcija za korupciju u nekim državama članicama. Veliki ili vrlo složeni slučajevi korupcije nastavili su da se pojavljuju u raznim državama članicama. Resursi dodijeljeni za borbu protiv korupcije nisu uvijek adekvatni u nekim državama članicama, dok zabrinutost zbog efikasnosti istraga, krivičnog gonjenja i presuđivanja u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje postoji. Sve u svemu, pandemija COVID-19 usporila je reforme i odluke u slučajevima korupcije u nekim državama članicama.

Sloboda medija i pluralizam

Tokom pandemije COVID-19, novinari i medijski radnici u Evropi bili su pod velikim pritiskom. Sa najvećim brojem upozorenja o bezbjednosti novinara i nedavnim tragičnim događajima, postoji potreba za rješavanjem ovog problema širom EU. Monitor pluralizma medija za 2021. godinu - ključni izvor informacija za Izvještaj o vladavini prava - ukazuje na sveukupno pogoršanje situacije novinara u nekoliko država članica. Nisu svi regulatorni organi za medije slobodni od političkog uticaja i postoji veliki rizik od političkog miješanja u medije u nekim državama članicama. Novinski mediji su bili presudni za informisanje građana tokom pandemije COVID-19, iako je niz ograničenja otežavao posao novinara. Pandemija je takođe pokrenula ozbiljne ekonomske izazove za medijski sektor, što je navelo neke države članice da usvoje šeme podrške informativnim medijima. Takva podrška mora biti sprovedena na transparentan i pravičan način.

Institucionalne provjere i ravnoteže

Od prošle godine, neke države članice nastavile su započete ustavne reforme kako bi ojačale provjere i zaštitne mjere. Neki su nedavno uveli mjere za povećanje transparentnosti donošenja zakona i poboljšanje učešća građana. Sve u svemu, nacionalne provjere i ravnoteže, uključujući parlamente, sudove, ombudsmane i druge nezavisne vlasti, odigrali su presudnu ulogu tokom pandemije COVID-19, koja je bila test stresa za vladavinu zakona. Istovremeno, postoje izazovi u zakonodavnom procesu, poput iznenadnih promjena, ubrzanih postupaka ili sistema ustavne revizije. Civilno društvo generalno ima koristi od okruženja za podršku u većini država članica, ali u nekim od njih ono se i dalje suočava sa ozbiljnim izazovima, bilo da je to namerna prijetnja vlasti, neadekvatna zaštita od fizičkih ili verbalnih napada ili neadekvatan nivo zaštite osnovnih prava koja garantuju njihov rad. Ovi izazovi su vremenom pogoršani kontekstom pandemije COVID-19. Niz nedavnih događaja izazvao je zabrinutost u pogledu poštovanja prvenstva prava EU, od suštinskog značaja za funkcionisanje pravnog poretka EU i jednakost država članica u EU.

Sledeći koraci

Usvajanjem Izvještaja o vladavini prava za 2021. godinu započinje novi ciklus dijaloga i praćenja. Komisija poziva Savjet i Evropski parlament da na osnovu ovog izvještaja vode opšte rasprave i debate o pojedinim zemljama, a nacionalne parlamente i druge ključne aktere poziva da nastave da intenziviraju nacionalne rasprave. Komisija poziva države članice da efikasno odgovore na izazove utvrđene u Izveštaju i spremna je da pomogne državama članicama u tim naporima.

Pozadina

Godišnji izvještaj o vladavini prava rezultat je bliskog dijaloga sa nacionalnim vlastima i zainteresovanim stranama i pokriva sve države članice na objektivnoj i nepristrasnoj osnovi, gledajući ista pitanja. Kvalitativna ocjena koju je sprovela Komisija usredsrijeđena je na značajna zbivanja od usvajanja prvog godišnjeg izvještaja o vladavini prava i obezbjeđuje koherentan pristup primjenom iste metodologije na sve države članice, a istovremeno ostaje proporcionalna razvoju. Obim i metodologija izdanja za 2021. isti su kao i za prvi godišnji izvještaj o vladavini prava, usvojen u septembru 2020. godine.

Izvještaj je u središtu Mehanizma vladavine prava. Mehanizam je godišnji ciklus za promociju vladavine zakona i sprječavanje daljnjeg nastajanja ili produbljivanja problema. Cilj je da se usredsredi na poboljšanje razumevanja i svesti o pitanjima i značajnim događajima, kao i da identifikuje izazove vladavine prava i pomogne državama članicama da pronađu rješenja uz podršku Komisije i drugih država članica. Takođe omogućava državama članicama da razmjenjuju najbolje prakse, međusobno razgovaraju i uče jedni od drugih.

Cilj Mehanizma je preventivan. Odvojen je od ostalih elemenata u EU alatu za vladavinu prava i dopunjuje, ali ne zamjenjuje mehanizme zasnovane na Ugovoru da EU odgovori na ozbiljnija pitanja u vezi sa vladavinom zakona u državama članicama. Ovi alati uključuju postupke za povredu prava i postupak zaštite osnivačkih vrijednosti Unije prema članu 7 Ugovora o Evropskoj uniji.

Takođe postoji bliska veza sa politikama EU za donošenje ekonomskog oporavka: snažni pravosudni sistemi, robustan antikorupcijski okvir i jasan i dosljedan sistem donošenja zakona, zaštita finansijskih interesa EU i održivi rast. Ovo je ključni pokretač rada instrumenata EU koji promovišu strukturne reforme u državama članicama.

Editorial Sections:

Author