
Priština, 23. maj 2017. – Predstavnici država članica EU, država zapadnog Balkana i Turske, Evropska komisija i Evropska centralna banka, kao i predstavnici centralnih banaka zapadnog Balkana i Turske, sastali su se danas u Briselu prilikom svog godišnjeg dijaloga o ekonomskoj politici.
Programi ekonomskih reformi (ERP), koje su 2017. godine podnele zemlje zapadnog Balkana i Turska, daju osnovne crte srednjoročnog makroekonomskog i fiskalnog okvira, kao i sistemskih reformi koje dotiču oblasti kao što su tržište radne snage i obrazovanje, energija, inovacije i poslovno okruženje, u cilju jačanja konkurentnosti i dugoročnog rasta.
Programi pokrivaju period 2017-2019. Njih su ocenjivali Evropska komisija i Evropska centralna banka. Na osnovu ovih ocena, EU i svih sedam partnera za proširenje su na ministarskom nivou dogovorili i usvojili 23. maja 2017. godine Zajedničke zaključke sa smernicama specifičnim za svaku posebnu zemlju. Implementacija reformi navedenih u programima, a naročito smernice u vezi sa politikama koje su dogovorene u dijalogu sa EU, biće ponovo razmatrani prilikom rada na ERP naredne godine.
Ovom prilikom, šefica kancelarije EU na Kosovu / specijalna predstavnica EU Natalija Apostolova, podvukla je da učestvovanjem u ERP-u, Kosovo i zemlje zapadnog Balkana odražavaju proces sličan onome koji su preduzele zemlje članice EU, pod nazivom Evropski semestar.
„Proces ima za cilj da obezbedi makroekonomsku i fiskalnu stabilnost putem sprovođenja sistemskih reformi koje pomažu privredni rast, poboljšavaju konkurentnost i dovode do stvaranja novih radnih mesta. Zajedno sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, i Evropskim programom reformi kao njegovim instrumentom za implementaciju, Program ekonomskih reformi je mehanizam za razvijanje ekonomije, i on približava Kosovo Evropskoj uniji."
U kontekstu dijaloga o ERP, Kosovo se složilo da osnaži svoje ekonomsko planiranje i da preduzme korake u smeru uspostavljanja nezavisnog nadzornog mehanizma za fiskalnu politiku. Kosovo se takođe saglasilo da ojača institucionalne kapacitete za javne nabavke i investiciono planiranje i menadžment kako bi se poboljšalo investiranje, a i kako bi se radilo na rešavanju postojećih uzroka teškog pristupa finansijama za preduzeća. Oni su se obavezali da kompletiraju analize rizika za sektore koji su najranjiviji u odnosu na neformalnu ekonomiju, kao i da preduzmu mere za smanjivanje neformalne ekonomije.
Kosovo je takođe saglasno da uspostavi mehanizam finansiranja i obezbedi podsticaje za poboljšanje energetske efikasnosti domaćinstava i preduzeća u privatnom sektoru. Takođe se obavezalo da nastavi sa deregulacijom cena energije i postepenim prilagođavanjem energetskih tarifa kako bi one odražavale realne troškove.
Kosovo se složilo da usvoji akcioni plan za rad na rešavanju pitanja nezaposlenosti omladine, da reformiše obrazovanje i trening u zanatskim i profesionalnim školama i višem obrazovanju u sektorima sa potražnjom za radnom snagom, da poveća upis u predškolsko obrazovanje i da ojača Agenciju za zapošljavanje.
Zaključke za Kosovo kao i saopštenje za medije koje je objavio Savet EU možete naći na sledećim linkovima:
http://www.consilium.europa.eu/en/press/